Iako je BiH, što kupnjom, što podjelom imovine bivše Jugoslavije, u trajno vlasništvo dobila zgrade u kojima su se nalazila diplomatsko-konzularna predstavništva, još uvijek veliki broj tih zgrada uopće nije useljen, a i dalje se godinama plaća skup najam za neke druge lokacije, piše Večernji list BiH.
Stanje rezidencija
Rezidencije koje su dobivene nakon sukcesije imovine bivše Jugoslavije u Beču, Milanu, Budimpešti, Ankari, Madridu…, već više od šest godina zjape prazne i propadaju. Primjerice, prema nalazima revizije, u zgradu, koja je u vlasništvu BiH, trenutačno je useljeno Veleposlanstvo Srbije, a ni jedna garnitura ministara u Ministarstvu vanjskih poslova BiH ni drugog stručnog osoblja nije pokrenula pitanje zašto se događa takav imovinsko-vlasnički paradoks. Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije obavilo analize useljivosti objekata diplomatsko-konzularnih predstavništva u svijetu, jedan je od zaključaka revizije. Proračunskim novcem kupljene su zgrade za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništva u Zagrebu, koja još nije useljena, kao i zgrada u Beogradu, dok je stan u sastavu bh. konzulata Stuttgartu, prema nalazima, djelomično useljen. Zanimljivo je da je rezidencija u Madridu više puta u izvješćima spomenuta kao objekt koji propada i prokišnjava, ali nikada nije sastavljen konkretan elaborat za njezinu sanaciju i useljenje, dok se na drugoj lokaciji plaća smještaj Veleposlanstva. - Iz navedenog pregleda vidi se kako 7 od 18 objekata koje BiH posjeduje još uvijek nije useljeno. Četiri objekta koja je BiH naslijedila u sukcesiji imovine bivše SFRJ nisu useljena ni pet godina od njihova preuzimanja. Tri neuseljena objekta nedostatno su zaštićena, zahtijevaju hitnu sanaciju i ubrzano propadaju. U nekim od objekata koji su naslijeđeni sukcesijom imovine BiH pod zakupom su ostala diplomatsko-konzularna predstavništva zemalja koje su ih ranije koristile tako da je u rezidenciju BiH u Beču dvije godine bilo smješteno hrvatsko Veleposlanstvo, a u zgradi Veleposlanstva BiH u Ankari smješteno je Veleposlanstvo Srbije - stoji u izvješću revizije. Oni tvrde kako postoji višak prostorija koje BiH plaća za smještaj svog diplomatskog osoblja. Tako spominju primjer diplomatsko-konzularnih predstavništava u Bruxellesu i u Beču koja imaju više ureda nego uredskih zaposlenika.
Apsurdi
Zgrada Veleposlanstva BiH u Beču ima 17 prostorija koje se mogu koristiti kao uredi na oko 375 od ukupno 910 četvornih metara i u nju je smješteno 10 zaposlenika, od kojih su dva vozača koja ne trebaju poseban ured. Šest zaposlenika Misije BiH pri OESS-u smješteno je u zakupljenom prostoru od 174 četvorna metra, koji se mjesečno plaća 2647 eura.
Zgrada u Bruxellesu ima između 40 i 50 ureda raspoređenih na osam etaža s 1450 četvornih metara uredskoga prostora od ukupno 1792 četvorna metra. U objektu je smješteno 19 zaposlenika Veleposlanstva BiH i Misije BiH pri EU od kojih su tri vozača koja ne trebaju poseban ured. Nadalje je apsurd da je sedam zaposlenika Misije BiH pri NATO-u smješteno u zakupljenom prostoru od 422 četvorna metra u Bruxellesu koji se mjesečno plaća 13.027 eura. I za kraj podatak kako je za najam prostorija diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH po svijetu lani iz proračuna izdvojeno 13,8 milijuna maraka.•