Požari bjesne u isto vrijeme na nekoliko mjesta, vatra guta sve pred sobom, a vatrogasci se nadljudskim naporima bore s vatrenom stihijom. Prizori su ovo koje gledamo svakog ljeta, piše Večernji list BiH. Budući da se sezona požara približava, iz vatrogasnih društava već upozoravaju građane da se u predstojećoj ljetnoj sezoni, kada su požari na otvorenom učestali, pridržavaju mjera reguliranih odlukama o zaštiti od požara jer je ljudski čimbenik uzrok takvih požara. Apeliraju da se u razdobljima povećanog rizika, poput visokih temperatura zraka, izbjegava paljenje vatre na otvorenom prostoru.
Paljenje korova
Praksa pokazuje da su najčešći uzroci požara na otvorenom ljudski nemar i nepažnja. Često se događa da ljudi prilikom obilaska mjesta bace opušak koji onda u dodiru s već suhom travom, zbog visokih temperatura, dovode do požara. Isto se događa i kada se ne ugasi dobro logorska vatra prilikom kampiranja ili roštiljanja u prirodi. Vatrogasci kažu da u početku vatru možete ugasiti i bocom vode, ali ako plamen zahvati šumu, potrebna vam je čitava brigada za gašenje. U sezoni poljoprivrednih radova dolazi sve češće do požara na otvorenom prostoru, u kojima gori suha trava, nisko raslinje, voćnjaci, vinogradi, crnogorična i listopadna šuma. Uzroci ovih požara su najčešće nepažnja i nemar poljoprivrednika koji spaljuju suhu travu, korov i lože vatru na mjestima na kojima je to zabranjeno. Ovi požari uzrokuju velike materijalne štete na otvorenom prostoru i šumama, a postoji opasnost da budu zahvaćeni i građevinski objekti. U slabo naseljenim krajevima požar se ne primijeti na početku, već kada zahvati veliku površinu. Tada pojedinac ne može ništa uraditi, osim obavijestiti vatrogasce.
Paljenje radi vlastite koristi
Iako vatra u šumama uglavnom bukti na nepristupačnim terenima, građani je nekad namjerno izazovu radi nekih drugih koristi. Ovo je prošle godine u vrijeme katastrofalnih požara koji su buktjeli u BiH kazao ravnatelj Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak.
- Ljudi nekad izazivaju požare radi branja gljiva koje osobito buknu nakon kiše, a mogu se dobro prodati. S druge strane, požare građani vrlo često izazovu na granicama minskih polja jer misle da na taj način mogu uništiti minsko polje. Tu nastaje veliki problem i ugrožavanje života naših vatrogasaca - kazao je Solak. Županijska ministarstva unutarnjih poslova utvrdila su kako je 12 od 85 šumskih požara, koji su se u prvih osam mjeseci prošle godine dogodili u FBiH, namjerno izazvano. Slična situacija je i na području RS-a gdje je tijekom prvih osam mjeseci 2017. evidentirano 10 kaznenih djela izazivanja požara. MUP RS-a je evidentirao i 21 kazneno djelo izazivanja opće opasnosti požarom, od čega je 12 kaznenih djela rasvijetljeno. Osoba koja izazove požar u BiH može biti osuđena na kaznu zatvora u trajanju do 12 godina. Prema Kaznenom zakonu FBiH, kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit će se onaj tko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili gospodarskom korištenju ili tuđu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj uporabi te onaj tko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera ili istodobno izazove više šumskih požara. Ako je paljenjem kuće, zgrade, poslovne zgrade ili zgrade u javnoj upotrebi prouzročena šteta koja prelazi 100.000 KM ili je kazneno djelo učinjeno u cilju prijevare osiguravajućeg društva, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do 12 godina. Zakon propisuje i kako onaj tko učini iz nehaja kazneno djelo izazivanja šumskog požara zbog kojeg nastupi velika šteta ili istodobno izazove više šumskih požara, kaznit će se novčanom ili zatvorskom kaznom do dvije godine. Tko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju, može dobiti kaznu zatvora od dvije do 12 godina. Onome tko to kazneno djelo učini iz nehaja prijeti novčana ili kazna zatvora do tri godine.