Specijalist interne medicine subspecijalist gastroenterolog v. d. načelnika Klinike za interne bolesti JZU UKC Tuzla prof. dr. sc. Nermin Salkić kaže da je epidemiološka situacija u Federaciji BiH, u pogledu COVID-19 epidemije, od prvih dana lipnja ove godine u konstantnom pogoršanju.
- Nažalost, nakon inicijalno odličnih mjera kojima je epidemija u potpunosti stavljena pod kontrolu, s nekoliko manjih i izoliranih klastera, mi smo sad u situaciji da imamo 145 slučajeva na 100.000 stanovnika i što je još bitnije s tendencijom kontinuiranog prirasta novih slučajeva i opasno se približavamo brojki od 200 novih slučajeva za jedan dan - naglasio je u izjavi Feni prof. dr. Salkić.
Ako se pogledaju epidemiološke krivulje rasta novih slučajeva u pojedinim europskim državama, kako kaže, posve je jasno da unatoč činjenici da većina europskih država ima veći broj slučajeva na 100.000 stanovnika, za razliku od BiH njihove krivulje opadaju. Time se jasno oslikava činjenica da su epidemiju u svojim državama stavili pod kontrolu.
- Opet za razliku od nas, kao i za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije. Čini se da Hrvatska zasad drži situaciju pod kontrolom, no moramo biti svjesni da se turistička sezona u Hrvatskoj koliko toliko pokreće i skok broja novih slučajeva tamo može se očekivati koncem srpnja - naglasio je.
Za epidemiološke mjere prof. dr. Salkić kaže da imaju učinka. Bez njih je učinak prijenosa ovog virusa oko tri, odnosno jedan zaraženi u prosjeku inficira tri druge osobe.
- Naše posljednje kalkulacije govore u prilog tome da je posljednjih 7-10 dana čimbenik prijenosa u BiH oko 1,5. To ne znači da se neće povećati, ako građanstvo ne bude odgovorno i disciplinirano - upozorio je.
Nije, kaže, pristaša uvođenja mjera tipa državne karantene, ali lokalizirane karantene na razinama mjesnih zajednica ili općina imaju rezona ako je broj novih slučajeva visok.
- Takvim lokaliziranim karantenama, koje bi trajale do dva tjedna, spriječilo bi se širenje infekcije i potreba stavljanja većih prostora u izolaciju odnosno spriječila potreba državne.
Također, mislim da bi bilo kakva masovna okupljanja do daljnjeg trebalo zabraniti. Svaki skup osoba koje nisu članovi istog kućanstva, posebice ako je u pitanju slavlje gdje se konzumira alkohol, neminovno dovodi do slabljenja pridržavanja socijalne distance, koja je u ovom trenutku imperativna - kazao je. Navodi primjer TŽ-a, gdje se nekoliko klastera može povezati s većim svadbama.
Prema njegovu mišljenju, još jedna mjera koju bi trebalo donijeti je obveza ulaska u BiH s COVID-19 testom, koji ne bi trebao biti stariji od tri dana.
- Pogoršanje epidemiološke situacije kod nas izravan je rezultat nekontroliranog priljeva stanovništva, krajem svibnja. Treba se omogućiti našim građanima koji rade izvan BiH da se vrate u svoju državu, ali s dokazom da ne dolaze s virusom prvo u svoje obitelji, a onda i u svoju državu - smatra.
Podsjeća da 'moramo biti svjesni da je ovaj virus nov, pojavio se tek prije nekoliko mjeseci'. Posljednja izvješća govore o tome da je kapacitet za njegov prijenos podcijenjen u Kini, a onda i u drugim državama svijeta.
Italija je, kako kaže, najbolji primjer za to. U trenutku dok su se u Italiji snašli, već su imali nekoliko tisuća inficiranih u populaciji.
- Medicina je o SARS-CoV-2 virusu posljednjih mjeseci saznala dosta, tako da se o njegovoj virologiji već zna puno. Ne bih rekao ni da je nepredvidiv. Prije će biti da mi o njemu, na početku pandemije, nismo znali dovoljno.
Posebno opasno u posljednjih nekoliko tjedana je, za prof. dr. Salkića nerazumno, negiranje postojanja virusa i podcjenjivanje njegove stvarne opasnosti.
Upitan za to opada li virusu korona snaga, prof. dr. Salkić ističe da 'svi virusi, u svojoj biologiji, trebaju što veće širenje na što veći broj domaćina'.
- Ako domaćin virusa, nakon infekcije umre, virus nema vremena proširiti se na puno drugih osoba. Zato ebola ili prvi SARS-CoV i nisu prešli u pandemije jer je smrtnost bila ogromna - kazao je.
Za očekivati je, dodaje, da će virus mutirati u pravcu veće infektivnosti i manje opasnosti po domaćina. Posljednje studije čak i govore u prilog tome da je 'ova zapadna varijanta, u usporedbi s originalnim virusom iz Wuhana infektivnija, ali da zato pravi manje ozbiljnu kliničku sliku'.
- Međutim, nerealno je očekivati da će biti manje smrtonosan za stariju populaciju s obzirom da su mutacije virusa slučajne, uopće nije ništa manje moguće i da postane još opasniji. Zadatak medicine danas je da nađe učinkovito sredstvo protiv ovog virusa, bilo lijek ili cjepivo. Hoće li to biti protiv slabe ili blage forme virusa nije relevantno, potpuna eliminacija je cilj - naglasio je.
Sudeći po slučajevima zabilježenim kod nas ne vidi se, kaže prof. dr. Salkić, osobito slabljenje kliničke slike.
- Naravno u bh. populaciji mi sad nemamo samo jedan soj kojeg smo imali u ožujku ili travnju. Imamo vjerojatno tri ili četiri soja koja su nam došla iz različitih europskih država s obzirom na to da se pojedini klasteri jasno mogu povezati sa slučajevima koji su uvezeni izvana - kazao je.
Što se tiče pitanja hoće li biti sezonski to, kaže Salkić, ovisi o dugotrajnosti imuniteta kojeg virus ostavi.
- Zasad se čini da je imunitet dobar. Koliko je postojan, odnosno hoće li se održavati kroz dugo vrijeme, mi danas jednostavno ne znamo jer je proteklo tek sedam mjeseci od pojave virusa. Ako je imunitet postojan, vjerojatno neće biti sezonskog utjecaja jer jednom kad se osoba zarazi i preboli Covid ili se cijepi (kad cjepivo postane dostupno) postaje dio kolektivnog imuniteta koji štiti populaciju. Cjepivo je naša najveća nada, najbolji lijek - kazao je.
Profesor Salkić mišljenja je da se, ako se do jeseni ne stavi rast broja novih slučajeva pod kontrolu, dolaskom hladnijeg vremena i manjim boravkom na otvorenom prostoru može očekivati novi rast slučajeva. To je, kaže, epidemiološka neminovnost.