Švedska je među prvim zemljama svijeta uočila problem pretjeranog korištenja mobitela, tableta, laptopa…, odnosno pretjerane digitalizacije koja je prisutna već od najranije dobi te je donijela odluku da se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama s naglaskom na tiskane udžbenike, čitanje i vježbanje pisanja, čime se smanjuje upotreba tableta i digitalnih alata, piše Večernji list BiH. Razlog ovakve odluke je pad u čitalačkim sposobnostima koji je zamijećen među učenicima.
Brojni nedostaci
Kako bi izašle na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 milijuna eura za kupnju knjiga koje će raspodijeliti po školskim knjižnicama te još 42 milijuna eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole. Stručnjaci za obrazovanje ističu kako su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tijekom pandemije koronavirusa, kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije materinski jezik, ali ističu i da prekomjerno korištenje uređaja s ekranima tijekom školskih sati može prouzročiti zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
- Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika - priopćio je cijenjeni Karolinska Institute, dodavši kako vjeruju da se fokus treba vratiti na stjecanje znanja koristeći tiskane udžbenike i stručnost nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni. UNESCO je također uputio "žurni poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju". U izvješću potiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istodobno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba provesti tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vodstvom nastavnika. Pandemija koronavirusa ubrzala je uvođenje digitalizacije i u škole diljem Bosne i Hercegovine, gdje je također sve izraženiji problem nerazvijene govorne motorike kod djece, a univerzalni testovi pokazuju kako znanje učenika ove zemlje nikada nije bilo niže.
U ovoj zemlji izražen je problem prevelikog boravka uz mobitele, tablete, laptope… u slobodno vrijeme. Zbog svega navedenog početkom ove godine u Banjoj Luci otvoreno je prvo Savjetovalište za djecu koja su ovisna o mobitelima. – Sve se više roditelji žale na taj problem, da su djeca dugo na telefonu i da su nezainteresirana, pasivna.
Također, vrlo često zanemaruju školu, što je bio povod da se bavimo ovim problemom. Inače se centar bavi drugim problemima, kao što su anksioznost, nerazumijevanje, komunikacija s roditeljima i mnogi problemi s kojima se svakodnevno susreću i djeca i roditelji - kazao je prilikom otvorenja prvog Savjetovališta za djecu koja su ovisna o mobitelima njegov ravnatelj Nebojša Macanović.
Strah, anksioznost, agresija...
Otvaranju savjetovališta prethodilo je istraživanje koje je pokazalo da su djeca već s 9 godina ovisna. To je samo jedan od zastrašujućih podataka koje je istraživanje pokazalo. Pokazuju i problem nomofobije, to jest straha od gubitka telefona. - Kad djeca zagube mobitel, uočavam neko neprilagođeno ponašanje. Strah, anksioznost, agresija sve su češći, što je bio povod da se bavimo istraživanjem. Već prije nekoliko godina utvrdili smo kod djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi da završni razredi osnovne provedu 4 do 4 i pol sata, a srednje više od 5 sati uz telefon. Željeli smo u koordinaciji s nekim radionicama umanjiti preveliko korištenje te ih potaknuti na aktivnost. Više od 50 posto djece nije uključeno u nastavne i izvannastavne aktivnosti - kazao je Macanović. Inače, Svjetska zdravstvena organizacija i Američka pedijatrijska akademija navode kako djeca do dvije godine uopće ne bi trebala biti izložena tehnologiji, djeca od 3 do 5 godina moraju imati ograničenje na jedan sat dnevno, a djeca od 6 do 18 godina dva sata dnevno. No, istraživanja pokazuju kako u BiH dijete školske dobi ispred ekrana provede do 25 sati tjedno, a tijekom cijele godine više vremena provede ispred televizora nego u školi.