Nedavno su u Vitezu održani 8. međunarodni susreti dijaliziranih i transplantiranih osoba, a sudjelovalo je oko 100 ljudi iz sedam zemalja. Riječ je o zemljama koje čine Mrežu transplantiranih jugoistočne Europe koja je uspostavljena 2015. To je bila i prilika da s Tomislavom Žuljevićem, predsjednikom Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, porazgovaramo o samom stanju bolesnika, piše Večernji list BiH.
Bez listi čekanja u RS-u
- Samo u BiH broj oboljelih je blizu 3000. Što se tiče transplantacija, ni u RS-u, a ni u Distriktu Brčko, nažalost, ne postoje liste čekanja za transplantaciju bubrega, ali ni ostalih unutarnjih organa (jetra, srce, pluća). U FBiH postoji lista čekanja za transplantaciju, ali je ona nepotpuna i neažurna. Zapravo, kada je federalna lista čekanja u pitanju, riječ je o spajanju tzv. tuzlanske i tzv. sarajevske liste tako da su pacijenti iz drugih dijaliznih centara u Federaciji prilično marginalizirani jer se obrade pacijenata ne rade ili se rade jako malo pa je zbog toga na listi čekanja samo 200 bubrežnih bolesnika, a trebalo bi ih biti gotovo 700 i oko 20-ak jetrenih, a za srce i ostale organe liste i podaci ne postoje, govori za Večernji list Žuljević.
On je bubrežni bolesnik od 2005., a transplantacija mu je uspješno urađena 2007. u KB Merkur, nakon što mu je donor bio sestrić Dejan Plavčić. - Razlog transplantacije u Hrvatskoj, a ne u BiH bio je zakonske prirode jer, po zakonu u FBiH, donori mogu biti otac, majka, brat, sestra i supružnici, a daljnji rođaci ili prijatelji ne mogu. Još dok sam bio na dijalizi odlučio sam da ću ostatak svog života posvetiti humanitarnom radu i pomagati ljudima koji su bolesni na bilo koji način, posebno onima koji su na hemodijalizi, govori Žuljević koji se 2012. na nagovor prijatelja iz Hrvatske udruge “Transplant” iz Zagreba odlučio osnovati udrugu u SBŽ-u, a danas je predsjednik udruge na razini Federacije.
Izmjene i dopune zakona
Danas je najveći problem to što velik broj ljudi u BiH ne dočeka transplantaciju. - Zaista je rijetkost i gotovo nestvarno da imamo Hrvatsku koja na godišnjoj razini uradi gotovo 400 transplantacija svih organa, a recimo u BiH je taj broj 20 do 25 transplantacija, većinom bubrega i nešto malo jetara. Kao udruga na federalnoj razini, predložili smo izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja (otprilike prepisano od RH), međutim, i ako je taj prijedlog izmjene i dopune prošao i Dom naroda i Zastupnički dom u formi nacrta, nikada nije došao na dnevni red Zastupničkog doma, kazao je Žuljević za Večernji list i istaknuo kako su veći izgledi dobiti na lutriji nego bubreg ili neki drugi organ za transplantaciju.
Zakazani su i prosvjedi za 21. lipnja ispred Parlamenta FBiH. U udruzi su nezadovoljni nedovoljnom brigom institucija. - Moram istaknuti da ovu Udrugu, koja uistinu pomaže koliko može svakome čovjeku bez obzira na bilo što, uglavnom na “životu” drže privatne tvrtke, kao i pojedine farmaceutske koje prate naš rad. Nepravedno bi bilo da ne spomenem predsjednika FBiH Marinka Čavaru i njegove potpredsjednike koji su pomogli oko organizacije Međunarodnih susreta dijaliziranih i transplantiranih bolesnika. Nadamo se da će i drugi u institucijama primijetiti naš trudi rad te da će nam u buduće biti potpora, zaključio je Žuljević.