U prosincu prošle godine u Bosni i Hercegovini zabilježena je deflacija na mjesečnoj razini, dok se inflacija u cijeloj 2023. usporila u skladu s prognozama Centralne banke BiH. Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2023. godine zabilježile su pad od 0,2 posto u usporedbi sa studenim, piše Večernji list BiH.
Na mjesečnoj razini najviše su pale cijene prijevoza te odjeće i obuće. U usporedbi s prosincom 2022. godine, cijene su više za 2,2 posto, dok su u cijeloj 2023. godini u usporedbi s 2022. cijene više za 6,1 posto.
Bez socijalne pravde
Usporavanju inflacije na godišnjoj razini u najvećoj mjeri doprinio je pad cijena odjeće i obuće, režijskih izdataka i prijevoza. S druge strane, restorani i hoteli, namještaj i alkoholna pića bilježe najveći rast. Za razliku od 2022. godine, kad je inflacija iznosila 14 posto, ovo je značajan pad. Nažalost, plaće i mirovine posljednjih godina nisu pratile rast cijena, što je veliki broj građana gurnulo u siromaštvo. Najteže je najstarijima i osobama bez ikakvih primanja, koji bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogli preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći, a među njima ima čak i zaposlenih. Budući da cijene vrtoglavo rastu, plaće beznadežno kaskaju za troškovima života, a vlasti u BiH ne čine ništa kako bi ublažile siromaštvo, agoniji se ne nazire kraj. U BiH su gladne bebe, djeca, umirovljenici, čak i radno sposobno stanovništvo. Teško je izabrati najočigledniji pokazatelj stanja u kojem se nalazi bh. društvo. Siromaštvo postaje sve izraženiji problem u BiH. Ranije objavljeni podaci UN-a pokazuju da je 15 posto stanovništva apsolutno siromašno. Pomoć je potrebna svima. Plaće jesu povećavane. Ipak, nisu pratile rast cijena, sveukupan je dojam. Sve je više ljudi kojima je pomoć potrebna. Socijalna pravda ne postoji. Obični građani rade za minimalne plaće. Za to su odgovorni političari, čija zarada mjesečno u pojedinim slučajevima doseže i 8000 KM. Za to vrijeme se u BiH u javnim kuhinjama hrani 18.000 građana.
Zabrinjavajući podaci
Prema podacima UN-a, siromašno je svako šesto kućanstvo, 15% stanovništva apsolutno je siromašno. Prema procjenama za prvo polugodište 2022. godine, ispod apsolutne linije siromaštva u Federaciji bilo je 27,7% stanovništva ili oko 538 tisuća osoba. Istraživanje Ujedinjenih naroda pokazalo je kako svaki šesti stanovnik BiH živi od 3 do 5 KM dnevno (90 - 150 KM mjesečno), tj. 17% stanovništva u ekstremnom je siromaštvu, daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Istraživanje radničkog siromaštva ističe kako četvrtina zaposlenih radnika u BiH za svoje četveročlane obitelji nije mogla osigurati prelazak praga potrošnje od 600 KM mjesečno, što ih je držalo ispod apsolutne linije siromaštva te je procijenjeno da je 25% zaposlenih radnika u siromaštvu, navedeno je u nacrtu strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u FBiH za razdoblje od 2023. do 2030. godine. Eurostatovi podaci o standardu građana pokazuju da je BiH druga najsiromašnija zemlja u Europi. Ta statistička agencija navodi da niži standard imaju jedino građani Albanije. BiH je po standardu ispod 50% europskog prosjeka, odnosno 41%, i bolje je rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39 posto prosjeka u EU, navodi Eurostat. Zbog svega navedenoga i ne čudi što je iseljavanje iz BiH poprimilo formu egzodusa. Ljudi su jednostavno gladni i prisiljeni sreću potražiti negdje drugdje.