Istraživanje o religioznosti

U BiH najviše katolika odlazi u crkve na svete mise i svakodnevno se moli

U BiH najviše katolika odlazi u crkve na svete mise i svakodnevno se moli
21.12.2022.
u 14:38
Istraživanje koje je proveo američki Istraživački centar Pew otkrilo da se muslimani u BiH smatraju najpovezanijima s pripadnicima iste zajednice u svijetu, a pravoslavci se najmanje mole
Pogledaj originalni članak

BiH je jedna od najreligioznijih zemalja u regiji zapadnog Balkana, a ujedno i u Europi, s 24 posto ispitanika koji su kazali da posjećuju tjedne vjerske službe u usporedbi s 41 posto onih u Poljskoj te 24 posto u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje o religioznosti američkog Istraživačkog centra Pew (Pew Research Center)​, piše Večernji list BiH. Ovo istraživanje otkrilo je brojne zanimljive podatke o odnosu prema vjeri, tradiciji, ali je pokazalo i određene trendove. U BiH su, međutim, zabilježena značajna odstupanja od razine praktične religioznosti među trima glavnim vjerskim skupinama u zemlji.

Odlazak u bogomolje

Više od polovine katolika, odnosno 54% njih, odlazilo je na misu u BiH tjedno, za razliku od 27% katolika u RH i regionalnog medijana katolika od 25%. Istodobno je to činilo tek 10% pravoslavnih vjernika koji redovito idu na nedjeljnu misu, što je pak više od postotka od 6% za pravoslavne kršćane u Srbiji i jednako je regionalnom pravoslavnom prosjeku. Među muslimanima je 31% ispitanika izjavilo da ide na tjednu molitvu petkom, što je više u usporedbi s 21% bugarskih muslimana i 23% ruskih muslimana, pokazali su isti podaci. Više je vjernika među ženama koje to čine svakodnevno. Takvih je 59%, dok muškarci na misu idu nešto rjeđe. Njih je 49%. Ovo istraživanje pokazuje posve različite trendove u različitim dijelovima Europe. Tako je u srednjoj i istočnoj Europi, koje su s velikim brojem katoličke populacije došle do mnogo veće sekularizacije. Najdramatičniji pomak u tom pogledu dogodio se u Češkoj, gdje je udio javnosti koja se izjašnjava katoličkom pao s 44% 1991. na 21%. Na upit zašto su vjernici i kako sebe definiraju kao članove te zajednice, 31% odgovorilo je kako su razlozi za to povezani s osobnom vjerom, trećina kaže da je to stvar tradicije, najviše, njih 39%, navodi kako je riječ o kombinaciji ta dva izbora. Kod pravoslavaca prevladavaju nacionalna kultura i identitet. Katolici su ponosni na svoje opredjeljenje. Devet od deset ili više odraslih katolika u Bosni i Hrvatskoj kaže da su ponosni što su katolici, kao i najmanje osam od deset u Češkoj, Ukrajini, Bjelorusiji i Poljskoj. Njih 41% čita svete knjige, a čak 94% ih ima svete slike, moći, ikone i druge predmete povezane s vjerom. Ogromna većina katolika također tvrdi da je krštena. Čak 99% takvih je u Hrvatskoj, a u BiH jedan posto manje. Katolici u BiH više vjeruju u raj nego pakao. U raj nade polaže 73% ispitanih, a 69% vjeruje da postoji i pakao. Svi koji su se deklarirali kao katolici odgovorili su kako djecu odgajaju u potpunosti po nauku Katoličke crkve. Slični su postoci katolika koji se svakodnevno mole u BiH i Sjedinjenim Američkim Državama. U BiH je takvih 58%, a u SAD-u se 55% katolika svakodnevno moli, barem jedanput dnevno. Istodobno to u BiH čini svega 28 posto pravoslavaca. U isto vrijeme velika većina odraslih muslimana kaže da je ponosna što je islamske vjeroispovijesti, u rasponu od 90% u Rusiji do 99% u Gruziji. Najmanje polovina kaže da se osjeća snažno povezano s drugim muslimanima diljem svijeta. A većina u BiH, Rusiji i Gruziji kaže da osjeća posebnu odgovornost podržati druge muslimane.

Povezani globalno

Najviše onih koji se osjećaju povezanima sa svim muslimanima u svijetu dolazi iz BiH. Među takvima su dvije trećine ispitanih, a posebnu odgovornost pomoći muslimanima diljem svijeta ima 73% njih u BiH. Istodobno, pravoslavni kršćani u anketiranim bivšim sovjetskim republikama manje su skloni od onih drugdje izraziti da osjećaju tu srodnost. Primjerice, samo 44% pravoslavnih kršćana u Rusiji kaže da osjeća posebnu vezu s drugim pravoslavnim kršćanima diljem svijeta u usporedbi s otprilike tri četvrtine onih u BiH i Srbiji. Istraživanje je dalo i brojne druge odgovore o pogledima na društvo. Za katolike je, naime, demokracija najprihvatljiviji model vladanja. Od 46% u BiH, do potpore takvome stavu od 54 posto u RH. Otprilike kod polovine pravoslavaca i katolika postoji oklijevanje oko prihvaćanja pripadnika druge crkve ili vjerske zajednice kao člana obitelji. Pravoslavci su općenito skloniji nego katolici diljem regije prihvatiti muslimane kao sugrađane i susjede. Velika većina vjernika u BiH protiv je homoseksualnih brakova za razliku od onih u zapadnoj Europi, gdje je situacija posve obrnuta.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.