U BiH povećana uporaba antidepresiva, sve više mlađih pacijenata s depresivnim stanjima

Pandemija, koja je uzrokovala socijalnu i fizičku izolaciju, stalni strah i ekonomske strepnje, ujedno je utjecala i na mentalno zdravlje stanovništva. To se najviše izražava u povećanju depresivnosti i anksioznosti, a time je povećana i prodaja antidepresiva. Zabrinjava veći broj mlađih pacijenata s depresivnim i anksioznim stanjima.

Pandemija koronavirusa umnogome je utjecala na pogoršanje mentalnoga zdravlja. Povećan je broj i ambulantnih slučajeva, ali i hospitalizacija.

„Primjetili smo da u posljednje vrijeme postoji veliki broj mladih osoba koje su također sa simptomima depresije i anksioznosti i što je najgore, ti simptomi traju duže vrijeme“, rekla je za BHRT dr. Lamija Duranović Vinković, šefica Službe za psihijatriju RMC "Dr. Safet Mujić“, Mostar.

Samim tim, povećana je uporaba antidepresiva i anksiolitika, odnosno lijekova za smirenje.

„Ono što mi primjećujemo u praksi jeste pojačana potreba za anksioliticima. Je li to ova neizvjesnost, strah od obolijevanja, od bolesti bliskih članova obitelji, pa čak i smrtni ishodi su često razlog zašto pacijenti posežu za anksioliticima, ali i za antidepresivima“, kazala je dr. Kosana Stanetić, načelnica Službe obiteljske medicine JZU DZ, Banja Luka.

„U posljednje dvije godine otkad je korona, nismo primjetili nešto povećan izlaznost tih tableta sa smirenje, sedativa. Nekako više pacijenti idu na opciju biljnih preparata", istaknula je mr. ph. Semra Brekalo iz ljekarne „Europharm“, Mostar. 

„Nije problem ako se ti lijekovi koriste ponekad u situacijama stresa. Problem je ako se ti lijekovi koriste svakodnevno u dvije, tri i više doza što nije rijedak slučaj i simptomi se umiruju trenutno“, objasnila je dr. Duranović Vinković.

Od bolesnika kojima su propisani antidepresivi, njih 50% uzima lijek na propisani način. Lijekovi s psihoaktivnim supstancama kupuju se isključivo na recept, no prethodnih godina tome se znalo progledati kroz prste. Čestim inspekcijskim kontrolama, ali i visokim kaznama takva praksa je onemogućena.

„One iznose od 3 do 15 tisuća za pravnu osobu, od tisuću do tri tisuće za odgovornu osobu u pravnom licu i za magistra farmacije od 500 do 1500 KM“, kaže Dušanka Makivić, glasnogovornica Inspektorata Republike Srpske.

Važno je naglasiti kako nije i ne smije biti sramota ukazati na promjene i problem u mentalnom zdravlju, jer nitko nije na to imun. Ozdravljenje je moguće, posebice ukoliko se na vrijeme javi specijalistu.