U protekla dva i pol desetljeća BiH je zbog rata, ali i migracija, već osjetila znatno smanjenje broja stanovnika jer ih je na popisu iz 1991. bilo gotovo 4,2 milijuna, a na popisu iz 2013. samo 3,5 milijuna. Međutim, procjenjuje se da je i ta brojka bila prevelika te je stvarno broj stanovnika 2013. bio bliži tri milijuna jer je popisano puno onih koji u zemlji imaju samo kuće ili stanove, a novi život već su počeli u inozemstvu.
Zabrinjavajuće brojke
Sada je, prema najoptimističnijem scenariju, 2070. godina trenutak u kojemu će u BiH živjeti najviše 2,5 milijuna ljudi, a scenarij koji demografi smatraju najrealističnijim predviđa demografski slom - da će BiH imati samo milijun i pol stanovnika. Ingrid Macdonald, predstavnica UN-a u BiH, kazala je kako je jasno da Bosna i Hercegovina ubrzano ostaje bez ljudskih resursa bez kojih ne može biti ni oporavka od sadašnje situacije prouzročene pandemijom, ali ni dugoročne razvojne perspektive. “Sve se manje djece rađa, a sve više ljudi odlazi. To je uznemirujući trend i konkretne mjere, da bi se to zaustavilo, potrebne su odmah”, kazala je Macdonald. Provedene analize pokazale su da prosječna stopa prirodnog prirasta u BiH konstantno opada jer je od 1981. do 1990. bila 1 posto, a sada je -0,14 uz stopu fertiliteta od 1,28, prema rezultatima popisa iz 2013. godine. To znači da se ne osigurava ni jednostavna reprodukcija stanovništva i, po tim pokazateljima, BiH je na samom dnu regije. Procjenjuje se da je lani najmanje 23 tisuće stanovnika BiH emigriralo iz zemlje, a oni će u tisućama nastaviti odlaziti i u godinama koje dolaze. Nastave li se sadašnji demografski trendovi do 2070. godine, gotovo polovina stanovništva BiH bit će starija od 65 godina. Starost stanovništva već sad je problem. Dok po gotovo svim statističkim kategorijama stanovništva bilježimo pad, broj umirovljenika se iz godine u godinu povećava. Umirovljenici su jedina populacija kojih je sve više. Svaki četvrti stanovnik BiH je umirovljenik. U prosincu 2019. broj umirovljenika iznosio je 692.367, u isto vrijeme prošle godine bilo ih je 699.121, dakle 7633 više. U FBiH broj umirovljenika u prosincu 2019. godine iznosio je 424.009, a u istom mjesecu lani 428.117, znači 4108 više. Nažalost, u odnosu na 2015. Federacija je izgubila 15.252 radna mjesta. Dodatno zabrinjava izrazito nepovoljna struktura zaposlenih jer su 40 posto onih koji rade stariji od 50 godina. U idućih 10 do 15 godina tih više od 300 tisuća radnika postat će također umirovljenici, kojih će tada vjerojatno biti više nego zaposlenih. Stanje u mirovinskom sustavu, koje se sada ocjenjuje zabrinjavajućim, tada će postati alarmantno. U prilog nam ne idu ni demografski pokazatelji. Uslijed izraženog pada nataliteta i rasta mortaliteta demografska slika je sve gora i gora. Osim toga, značajan broj mladog radno sposobnog stanovništva odlazi u inozemstvo. Zbog svega ovoga sve nas je manje i sve smo starije društvo. Demografi upozoravaju da ćemo, ako se nešto žurno ne poduzme, doći u ozbiljne probleme. Za optimalan mirovinski sustav omjer radnika i umirovljenika trebao bi biti 3:1. Da bi bio održiv ovaj omjer bi minimalno trebao biti dva na prema jedan. Čak i kada bi svih 418 tisuća nezaposlenih dobilo posao, taj omjer bi bio manji i iznosio bi 1,8 na prema jedan. Jednostavno, nema nas dovoljno da promijenimo ovaj odnos.
Stanje u školama
Analiza podataka o učenicima upisanim u prvi razred osnovnih škola u FBiH ukazuje na evidentan nastavak trenda smanjenja njihova broja. U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj prvašića je smanjen za 484 ili 2,54 posto. U razdoblju od školske 2015./16. do školske 2020./21. godine broj učenika prvih razreda manji je za 3290 ili 15,03 posto, a primjetno je i kontinuirano smanjenje ukupnog broja učenika osnovnih škola. Tako je, prema zbirnim podacima za Federaciju BiH, broj učenika osnovnih škola u ovom razdoblju smanjen za 13.494 učenika ili 7,08 posto. Brojke su neumoljive, u budućnosti mirovinske fondove neće imati tko puniti pa samim tim novca za mirovine neće biti.