Kako bi BiH ekonomski krenula naprijed, potrebno je definirati jasnu ekonomsku politiku koja će napustiti liberalni kapitalizam prošlog stoljeća i okrenuti se kapitalizmu koji je jasno uokviren pravilima, stav je poznatih bh. ekonomskih analitičara Faruka Hadžića i Dine Hadžialića. U svojem radu istaknuli su i u čemu vide ekonomsku priliku za BiH, piše Večernji list BiH.
- Najveće prilike BiH su njezini investicijski potencijali. Naime, u Bosni i Hercegovini je nužno izgraditi značajne infrastrukturne objekte, kao što su autoceste, regionalne mreže, 4G mreža, digitalizacija televizije, izgradnja energetskih objekata, koji će crpiti struju iz obnovljivih izvora, poboljšati pružanje javnih usluga i nabavom opreme i korištenjem informacijskih tehnologija u policiji, zdravstvu, školstvu - ističe dvojac. Također, naveli su i slabosti sustava u BiH i što je potrebno promijeniti kako bi situacija krenula nabolje.
- Slabosti ekonomskog sustava Bosne i Hercegovine su visoka nezaposlenost s kompliciranim poreznim sustavom (izravni porezi i doprinosi) s visokim stopama, koje destimuliraju zapošljavanje i uzrokuju visoke stope rada “na crno” te plaćanja dijela plaće “u kuverti” mimo fiskalnoga sustava, iznimno duge procedure registracije novih poslovnih subjekata i dobivanja građevinskih i drugih dozvola, veliki broj parafiskalnih nameta, blage kazne za prekršitelje te jako niska razina kvalitetne kontrole. Upravo u tom segmentu potrebno je uraditi najviše reformi kako bi se napravilo poslovni ambijent, gdje će stope doprinosa i izravnih poreza na plaće biti niže i gdje će se poduzeće moći registrirati te razne dozvole dobiti u nekoliko dana - ističu stručnjaci. Naglašavaju kako će na taj način BiH moći krenuti putem bržeg ekonomskog rasta, zapošljavanja i zadržavanja radne snage, prije svega, mladih u zemlji.
- Bosna i Hercegovina ima potrebu i odgovornost educirati stanovništvo da koristiti domaće proizvode, stvori povjerenje u sustav i proizvode koji se nude na tržištu te da se stvore uvjeti reda i discipline, kao što su u zemljama Zapada, a u cilju stvaranja nade u bolji život preko ekonomskog napretka. Na kraju, makroekonomska politika Bosne i Hercegovine treba iskoristiti prednosti državnog intervencionizma kako bi se uklonilo i popravilo nesavršenosti liberalno postavljenoga tržišta. Aktualni primjeri upravo tih nesavršenosti su proizvođači malina i smilja te problemi koje imaju na tržištu - ističu u svom radu stručnjaci.