Prema posljednjem velikom istraživanju iz 2013., svaka druga žena u BiH u dobi iznad 15 godina života doživjela je neki oblik rodno zasnovanog nasilja. Još uvijek je svaka deseta žena svake godine žrtva nekog oblika nasilja, a nasilje je najrasprostranjenije tamo gdje bi žene morale biti najsigurnije, a to je u okviru njihova obiteljskog doma, piše Večernji list BiH.
U BiH se godišnje prijavi oko 3000 slučajeva nasilja u obitelji. U Federaciji BiH godišnje ima oko 1500 prijava, što znači i 1500 izlazaka policije na mjesto događaja. Za oko 1000 slučajeva radi se izvješće o izvršenom djelu. U proceduru ulazi njih oko 800, a za oko 400 njih izriču se kaznene sankcije. Osim toga, oko 10 posto slučajeva žrtve budu smještene u sigurnu kuću. Inače, prema istraživanjima, samo 10 posto slučajeva nasilja u obitelji u BiH se prijavi dok 90 posto ostaje neprijavljeno.
Stanje po godinama
Prema podacima iz akcijskog plana za prevenciju nasilja u obitelji za razdoblje 2018. - 2020., broj prijava slučajeva nasilja u obitelji u FBiH u posljednjih šest godina gotovo je isti. Pa je tako u 2012. godini prijavljen 1661 slučaj u 10 županija, 2013. godine registrirano je 1669 slučajeva, godinu iza registrirano je 1459 slučajeva. U 2015. godini službeno je bilo prijavljeno 1427 slučajeva u devet županija. Naime, za tu godinu ne postoje podaci za Sarajevsku županiju. Za 2016. godinu nema podataka u akcijskom planu dok je u 2017. godini, bez Srednjobosanske i Hercegovačko-neretvanske županije, u Federaciji BiH zabilježeno je 1487 slučajeva nasilja. Broj podignutih optužnica u 2012. godini iznosio je 536, godinu iza 540, u 2014. godini u FBiH podignute su 484 optužnice, a u 2015. godini 452. Posljednja godina za koju su navedeni podaci o podignutim optužnicama je 2016., a tada ih je bilo 386. Broj presuda za počinjeno djelo nasilja u obitelji u 2012. godini iznosio je 409, u 2013. - 324, godinu iza 422. U 2015. godini donesena je 351 presuda, 2016. - 473 dok je u 2017. bila 431.
Bez značajnog pomaka
BiH je među prvima u Europi ratificirala Istanbulsku konvenciju 7. studenoga 2013. Pet godina poslije o primjeni Konvencije malo se zna, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su ispunjeni njezini ciljevi, tj. je li osigurala zaštitu žrtava i što je donijela. Uspoređujući stanje u RS-u iz prve polovine 2016. i stanje iz prve polovine 2017., vidljivo je da je broj prijava nasilja zaprimljenih u MUP-u RS-a ostao nepromijenjen (514). Struktura počinitelja ostala je približno ista (oko 92% počinitelja su muškarci), struktura žrtava ostala je približno ista – 80% su žrtve nasilja na osnovi spola dok su 20% slučajevi nasilja oca nad sinom i obrnuto, odnosno majke nad kćeri i obrnuto. Prema vrsti nasilja, i dalje prednjači fizičko nasilje. Udio kazni upozorenja – uvjetnih kazni za počinitelje nasilja povećao se s 19 posto na 36 posto.•