Kroz tri panela razgovaralo se o modelima reorganizacije, mogućim rješenjima i viđenju BiH u budućnosti

U BiH se traži zajedničko rješenje konstitucionalnih problema, nema vremena za gubljenje

18.03.2022.
u 16:01
Hrvati su jedini narod koji prakticira življenje europskog građanskog društva te bi se više trebao koristiti termin građanske opcije u vidu hrvatskoga naroda kao nešto lijepo i plemenito
Pogledaj originalni članak

"Untying the Knot - Bosnia and Herzegovina on the path towards EU and NATO Membership" naziv je međunarodne znanstveno-stručne konferencije u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i sveučilišta iz Hrvatske koja je okupila predstavnike akademske zajednice, istaknute znanstvenike i stručnjake kako bi kroz interdisciplinarnu znanstvenu raspravu ponudili odgovor na aktualna pitanja koja se tiču europske budućnosti Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.

Na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji "Untying the Knot - Bosnia and Herzegovina on the path towards EU and NATO Membership" kroz tri panela "European Power-Sharing Models - Useful Examples for BiH?", "Power-Sharing vs. outvoting: What Concept Would Foster Bosnia and Herzegovina's EU Integration?" i "The Policy Options and Choices of the International Community with reference to Bosnia and Herzegovina" izazov funkcionalne održivosti bh. višenacionalnog društva razmatran je unutar šireg konteksta njegove euroatlantske integracije i stabilizacije, odnosno povezana su pitanja unutarnje konsolidacije s imperativom regionalne europske sigurnosti.

Prije radnih panela uvodno predavanje održao je prof. dr. Rupak Chattopadhyay, predsjednik i utemeljitelj međunarodne organizacije koja se bavi komparativnim pristupom praksi federalnog i decentraliziranog upravljanja putem globalne mreže - "Forum of Federations", te je govorio o ideji federalizma i zagovaranju različitosti "The Federal Idea and the Accommodation of Diversity".

Prvi panel

Prof. Sumantra Bose otvorio je prvi panel pod nazivom "European Power-Sharing Models - Useful Examples for BiH?", a govorio je o Bosni i Hercegovini kao multinacionalnoj državi. Prof. dr. Ugo Vlaisavljević u naslovu svog izlaganja postavio je tezu i pitanje je li BiH (još uvijek) duboko podijeljeno društvo. Prof. dr. Duško Vejnović i dr. sc. Predrag Obrenović govorili su o temi "Suverenitet kao prijetnja geopolitičkoj budućnosti i globalnoj sigurnosti". Dr. sc. Dejan Vanjek govorio je o svrsi federacije osim podjele moći. Karine Millaire, PhD, postdoctoral fellow at Queen's University and lecturer at the University of Montreal govorila je o temi "Razvezivanje čvora: Federalizam, zajednički suverenitet i konstitucionalna arhitektura Kanade".

Drugi panel

"Power - Sharing vs. Outvoting: What Concept Would Foster Bosnia and Herzegovina's EU Integration" naziv je drugog panela u kojem su sudjelovali dr. Mato Arlović, prof. dr. Tado Jurić, prof. dr. Nermin Salkić, prof. dr. Jure Zovko i prof. dr. Nevenko Vranješ. - Ustav Bosne i Hercegovine propisao je nacrt kako se može mijenjati i to je vrlo strog postupak promjene Ustava i procedura se mora ispoštovati. Bosna i Hercegovina još je uvijek podijeljena država i postoje prijeke potrebe da se primjenjuje konsocijacijska demokracija, što ne znači da se u drugom domu, domu građana ne bi mogao primijeniti i dio načina građanske demokracije gdje će doći do izražaja sve političke razlike i političke diferencije njezinih građana - istaknuo je ustavni sudac Arlović. Prof. dr. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o modelima političke reorganizacije Bosne i Hercegovine, odnosno da se u Bosni i Hercegovini traži zajedničko rješenje konstitucionalnih problema. U svom izlaganju ponudio je šest modela reorganizacije Bosne i Hercegovine jer, kako kaže, političke elite trebaju skrbiti o funkcionalnosti države, a ne biti fokusirane na simbolističke značajke države, što je, po njemu, najveći razlog iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Prof. dr. Nermin Salkić govorio je o Nietzscheovu perspektivizmu​ kao epistemiološkoj bazi za dijalog između suprotnih političkih perspektiva. - Kada se analizira trenutačna organizacijska struktura javne uprave, i dalje entitetska tijela ostaju ključna mjesta odlučivanja. Središnje pitanje koje se nameće je ima li Bosna i Hercegovina političke kapacitete na putu euroatlantskih integracija. Drugačije rečeno, omogućavaju li postojeće institucije političkog sustava, mehanizmi odlučivanja, politički odnosi i aktualne politike kretanje države i ostvarivanje njezina članstva u Europskoj uniji i NATO savezu - naglasio je prof. dr. Nevenko Vranješ s Univerziteta u Banjoj Luci. Prof. dr. Jure Zovko kazao je da intencija inzistira na rekonstrukciji u cilju stvaranja homogenog društva, takav model zagovaraju građanske stranke u Bosni i Hercegovini. Građanska ideja države ne smije biti instrumentalizacija građanskih stranki koje dominiraju. Kako smatra Zovko, Hrvati su jedini narod koji prakticira življenje europskog građanskog društva te bi se više trebao koristiti termin građanske opcije u vidu hrvatskoga naroda kao nešto lijepo i plemenito.

Treći panel

Johann Sattler​, šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini, otvorio je treći panel pod nazivom "The Policy Options and Choices of the International Community with reference to Bosnia and Herzegovina" istaknuvši kako više od 70% građana želi članstvo u Europskoj uniji. Sattler je istaknuo kako u protekloj godini nije bilo napretka u pogledu 14 ključnih prioriteta navedenih u mišljenju Europske komisije uz naglasak kako je kontraproduktivna politika vodstva Republike Srpske jedan od razloga, ali ne i jedina prepreka. - Od najveće je važnosti da se politički lideri sada u potpunosti fokusiraju na pronalaženje trajnog rješenja koje će okončati diskriminaciju u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, ojačati integritet izbornog procesa i dovesti do poboljšanja funkcionalnosti institucija. Jednostavno, nema više vremena za gubljenje - istaknuo je Sattler. Dr. sc. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o konsocijacijskim elementima Europske unije, a Darko Mršić pravnim okvirima i ustavnim rješenjima za funkcionalnu BiH u praksi. Dr. sc. Aleksandar Janković i dr. sc. Dalibor Savić s Univerziteta u Banjoj Luci iznijeli su stavove žitelja Republike Srpske o pristupanju BiH NATO-u i EU. Panel je zaključio prof. Sumantra Bose. Zaključke cjelokupne konferencije iznio je akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Jero
Jero
17:47 18.03.2022.

Europski UZP !