Alarmantni podaci

U BiH sve veći broj seksualnog zlostavljanja djece putem interneta

Foto: ''
U BiH sve veći broj seksualnog zlostavljanja djece putem interneta
05.11.2014.
u 15:37
Samo u prvih sedam mjeseci ove godine devet od 24 primljene prijava upućenih putem SOS linije bile su vezane za dječju pornografiju i neprimjerenu online komunikaciju
Pogledaj originalni članak

U prvih devet mjeseci 2014. godine u FBiH su evidentirana dva kaznena djela "Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije", za što su prijavljene dvije osobe. 

Od 2010. godine Međunarodni forum solidarnosti - Emmaus primio je putem SOS linije za prijavu bilo koje vrste zlostavljanja djece putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (www.sigurnodijete.ba) ukupno 357 prijava.  

Od ukupnog broja prijava, 74 se odnose na dječju pornografiju, neprimjerenu online komunikaciju i druge oblike zlostavljanja, te hakiranje facebook profila. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine devet od 24 primljene prijava upućenih putem SOS linije bile su vezane za dječju pornografiju i neprimjerenu online komunikaciju.

Po riječima šefice sarajevskog ureda Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus Amele Efendić, u BiH ne postoje adekvatni podatci o tome koliko je djece zlostavljano posredstvom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.  - Mi još nemamo adekvatne podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, tako da zapravo ne znamo uopće koliko djece posjeduje računalo, koliko vremena provode na njemu, koliko imamo informatičkih pismenih ljudi i slično, pa uglavnom sve svoje preventivne aktivnosti zasnivamo na informacijama iz inozemstva i statističkim podatcima koje dobivamo, a prema kojima je svako četvrto dijete zlostavljano posredstvom ITK tehnologija – kazala je Efendićeva za Fenu, naglasivši kako postoji više vrsta online zlostavljanja.

Federalna uprava policije raspolaže kapacitetima i potrebnim resursima za istraživanje ove vrste kaznenih djela. Međutim, da bi se adekvatno mogli boriti protiv ove pošasti potrebno je kontinuirano educirati djecu, i prvenstveno roditelje. 

Roditelji su ti koji bi trebali "vršiti kontrolu" onoga što djeca rade na internetu, jer u ranijim slučajevima, kada su u pitanju društvene mreže, utvrđeno je da su u velikoj većini slučajeva akteri dragovoljno sačinili sporne fotografije i samovoljno ih objavili, bez svjesnosti kako se mogu vrlo lako zloupotrijebiti. Korisnici interneta moraju biti svjesni da je internet javni prostor i kao takav je dostupan svima, smatraju u FUP-u. 

Ombudsmen Jasminka Džumhur ističe kako ograničena pismenost populacije vezano za masovne komunikacije, gdje je uključena i komunikacija putem interneta, dovodi do toga da nemamo adekvatan odgovor na sve učestalije slučajeva zlostavljanja djece putem interenta. 
- Pitanje prevencije zlouporaba putem interneta zahtjeva da i odrasli moraju uspostaviti neke mehanizme kontrole nad svojom djecom, a posebno institucije koje to moraju pretočiti u zakonska rješenja – naglašava Džumhur. 

Pojedinačne mjere borbe protiv pedofilije nisu davale željene rezultate, ali uključivanjem šire međunarodne zajednice od lokalnih do najviših razina, prilagođavanjem zakona (veće kazne, nema olakotnih okolnosti), razvojem cyber-policije, širenjem ispravnih socijalnih i kulturnih vrijednosti i na Internet, te educiranjem roditelja i djece, moguće je stvoriti sredinu u kojoj će djeci biti osigurano normalno i zdravo odrastanje. 
Neke države idu i dalje. Tako je Makedonija prva država u regiji koja uvodi kemijsku kastraciju osuđenih pedofila zbog dugogodišnjeg problema s rastućim brojem slučajeva seksualnog zlostavljanja djece i blage kaznene politike koju su provodili makedonski sudovi. 
Osim kemijske kastracije, uvode se i strože zatvorske kazne. S novim izmjenama i dopunama kaznenog zakona, koje je vlada predložila, pedofili u Makedoniji bit će dovedeni u situaciju da donesu tešku odluku: dragovoljna kastracija i manja zatvorska kazna ili doživotni boravak iza rešetaka.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.