U BiH se nalazi 926 zatvorenih radioaktivnih izvora zračenja i uređaja koji sadrže zatvorene izvore, ne računajući radioaktivne detektore dima koji spadaju u skupinu predmeta opće uporabe i za njih ne postoji precizna evidencija, ali se pretpostavlja da ih je u prošlosti instalirano više desetaka tisuća, stoji u evidenciji Državnog registra izvora ionizirajućeg zračenja i osoba izloženih ionizirajućem zračenju.
Kategorija 4 i 5
Nadalje se navodi kako se u uporabi nalazi 131 zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi uglavnom u medicini te u industrijske svrhe. Osim toga, na različitim objektima diljem Bosne i Hercegovine instalirano je 270 gromobrana s ugrađenim radioaktivnim izvorom. U internim skladištima kod korisnika i privremenim središnjim skladištima radioaktivnih izvora nalazi se ukupno 525 radioaktivnih izvora koji se ne koriste, od čega je 187 radioaktivnih gromobrana. Iz Vijeća ministara navode kako treba naglasiti da se najveći broj izvora u skladištima odnosi na izvore male aktivnosti iz kategorije 4 i 5, dok je uskladišten samo jedan izvor kategorije 2. Osim navedenog, u skladištima radioaktivnih materijala nalazi se oko 6000 ionizirajućih detektora dima koji su demontirani i uskladišteni. Kada je riječ o lokacijama i objektima na kojima se koriste radioaktivni izvori, to su, prema ovoj informaciji iz Vijeća ministara BiH, uglavnom klinički centri, odnosno bolnice diljem BiH, te određen broj gospodarskih subjekata. Riječ je o ukupno 25 lokacija u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zenici, Banjoj Luci, Bijeljini, Prijedoru, Maglaju, Kaknju, Zvorniku, Jajcu, Gacku i Kreševu. Riječ je uglavnom o uređajima iz kategorije 5, odnosno vrlo male aktivnosti. Iz Vijeća ministara BiH navode kako od 2010. godine u BiH korištenje radioaktivnih izvora kategorija 1, 2 i 3 biva odobreno uz obvezu dostavljanja police osiguranja za zbrinjavanje radioaktivnih izvora ili preslike ugovora s klauzulom o vraćanju izvora proizvođaču nakon prestanka korištenja.
Budući da u BiH još uvijek ne postoji središnje skladište radioaktivnih izvora koji se više ne koriste, u postupku odobravanja korištenja radioaktivnih izvora isključivo se priznaju dokazi o povratu istih po prestanku korištenja. U istoj informaciji nadalje se navodi kako, s obzirom na činjenicu da se princip povrata izvora primjenjuje od 2010. godine, u BiH postoje lokacije na kojima se nalaze izvori koji se više ne koriste, odnosno institucionalni radioaktivni otpad nastao korištenjem radioaktivnih izvora ranijih godina.
Privremena skladišta
Kako je navedeno u strategiji upravljanja radioaktivnim otpadom, u BiH postoje privremena središnja skladišta istrošenih radioaktivnih izvora/radioaktivnog otpada kod korisnika. Lokacije koje sadrže više od pet radioaktivnih izvora koji se više ne koriste su: privremeno središnje skladište na teritoriju Sarajevske županije, privremeno središnje skladište na teritoriju Banje Luke, Rudarski institut Tuzla, Energoinvest, Institut za materijale i kvalitetu, ArcelorMittal d.o.o Zenica, Tvornica cementa Kakanj, ArcelorMittal Prijedor, Tvornica glinice Birač d.d. Zvornik te Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.