Bijeljina se prvi put spominje 1446. godine. Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je išao za Mačvu, Mitrovicu i Hok. Franjevački samostan svete Marije, u poljima u okolici Bijeljine, spominje se 1514. godine. Tom razdoblju pripada trinaest stećaka, od kojih su dva dekorirana, a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaseoku Mitrovići, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stećka, od kojih je jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i predstavom životinje, a kao takav prenesen je na zgradu dragaljevačke osnovne škole. U osmanlijskom dobu župa Bijeljina pripadala je nahiji Koraj. Kao sjedište kadiluka spominje se 1634. godine. Nalazi se u središtu Semberije.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Bijeljina živi 107.715 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, ova općina imala 96.988 stanovnika. Broj muškaraca je 52.827, a žena 54.888...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...