‘Uvjeren sam da ćemo od Slovačke u srpnju dobiti pozitivan odgovor na zahtjev za članstvo u EU, uz samo malo naše političke volje’, ocijenio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović te dodao kako je osim EU-a, za BiH važan i NATO, ali najvažnije je postići dogovor i Bruxellesu poslati jasnu poruku kako radimo i želimo napredak. Na pitanja koja su mu postavljali novinari Večernjeg lista dotakao se svih važnih tema - od rezultata popisa, pritisaka, podmetanja, odnosa s RH, izbora, pitanja Mostara...
Apsurdno, ali objava rezultata popisa postala je svojevrsna točka političkog obrata. Iako je uvjet u približavanju EU, sada je točka prijepora. Kako gledate na to i prije svega na odgovornost koja se nastoji fakturirati Hrvatima?
- Tvrdim da se radi o dogovoru drugih da se umjetno napravi problem.
Čijem dogovoru? Jeste li znali da će Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH, donijeti odluku o objavi rezultata popisa?
- Kada su u pitanju rezultati popisa, ja stvarno nisam znao da će Jukić uraditi to što je uradio. Odluka o objavi rezultata popisa je došla u jako nezgodno vrijeme. Smatram kako je riječ o pritisku koji direktor Jukić nije izdržao. Prije svega, taj pritisak su stvarali pojedinci koji su isključivu krivnju svaljivali na njega. No, kada je u pitanju objava rezultata, treba reći da smo imali uvid u rezultate popisa, a što se nije nikako moglo bez svojevrsnog kriminala. Postavlja se pitanje kako ste mogli imati uvid u dokument koji je potpuno zaštićen i do kojega se nije moglo doći bez zajedničkog ključa.
A što kažu brojke?
- Kako god objavili podatke popisa, Bošnjaka je uvijek oko 50 posto i nema tu radikalnih promjena. Hrvata je u svakoj varijanti oko 15 posto. Srba je oko 30 posto, dok manjine, odnosno, ostali čine oko 2 posto.
Što je rješenje za izlazak iz kruga neprihvaćenog popisa pučanstva?
- Očekujem da se ovo pitanje pojavi na prvoj idućoj sjednici Vijeća ministara. Želimo stvari dovesti na čistac. Ako se stvarno ne žele objaviti podaci, onda je Vijeće ministara pravo mjesto za takve stvari. Očekujem da se time testira partnerstvo SDA i SDS-a na državnoj razini, a ministri iz HDZ-a će pratiti sve što oni usuglase. Moja je procjena da će se srpska i bošnjačka strana tobože nastaviti svađati da se ništa ne uradi.
To mislite uključivo i s popisom?!
- Apsolutno uključivo i s popisom i zato je najbolji test neka Vijeće ministara donese odluku o tom pitanju. Vijeće ministara je čak u mogućnosti staviti Jukićevu odluku izvan snage. Ako se SDS (srpska strana) i SDA (bošnjačka strana) usuglase, HDZ (Hrvati) će apsolutno dati potporu tome. Problem je što se nastoji Hrvate sada izvući na površinu jer smo navodno nešto nekorektno uradili, a ustvari radi se o podvali.
Europski put BiH, gdje se sada nalazimo ima li razloga za optimizam?
- Sredinom veljače smo predali zahtjev za kandidacijski status za članstvo u EU uvjereni da ćemo u pet, šest mjeseci dobiti pozitivan odgovor i upitnik. Slovačka je od 1. srpnja predsjedateljica EU-om. Pokušali smo intenzivirati aktivnosti kako bismo već na početku njihova predsjedanja dobili pozitivan odgovor. Ostala su nam dva uvjeta: Mehanizam koordinacije i prilagodba SSP-a. Bez njihova rješavanja jasno nam je rečeno: neće se moći naprijed. Do 13. srpnja, kada je u Bratislavi sastanak Vijeća EU-a, moramo usuglasiti prijepore. Ako ih uspješno riješimo, dobit ćemo pozitivan odgovor i upitnik. U suprotnom, neće biti sličnog sastanka prije prosinca.
Što je sporno s Mehanizmom koordinacije?
- Ovoga tjedna trebao bi biti održan zajednički sastanak predstavnika Vijeća ministara BiH i RS-a gdje očekujemo dogovor. Očekuju se i manje korekcije dokumenta i u tome ne vidim ništa prijeporno. Najvažnije je da se praktično usuglasi dokument iako stalno imamo pokušaja da se ovi dogovori zaobiđu prebacivanjem međusobne krivnje kao dio političkih igara.
Prilagodba SSP-a i mogući dogovor?
- Naš je zahtjev da Vijeće ministara što prije, možda već na prvoj sjednici (danas), prihvati usuglašeni dokument iz pregovaračkog procesa. Potpis na taj dokument ne bi nanio nikakvu štetu, iako je stvoren posve drukčiji dojam kod poljoprivrednika, proizvođača mesa i mlijeka. Mislim da smo uspjeli ispuniti njihova očekivanja. Načelno smo se dogovorili da Predsjedništvo BiH potvrdi, nakon što Vijeće ministara prihvati sporazum. Uvjeren sam da ako bismo završili tradicionalnu trgovinu, budući da Mehanizam koordinacije formalno imamo, 13. srpnja uspjeli bismo napraviti korak naprijed na putu k EU.
Idete krajem lipnja na sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Što očekujete?
- Sastanak s kancelarkom Merkel je vrlo značajan i mislim da će biti vrlo ugodan za nas jer dolazi prije eventualne odluke Vijeća EU-a oko zahtjeva za članstvo. Svakako, kao i do sada, očekujemo njezinu potporu na našem euroatlanskom putu. Uz to planiram ostati još dva dana u Njemačkoj kako bih razgovarao s gospodarstvenicima i našim ljudima koji tamo rade i žive.
Nedavno je Mladen Ivanić istaknuo da nije optimist oko aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) s NATO. Vaš stav?!
- Za aktiviranje MAP-a smo dobili određene preduvjete, a u tome su nas obećali poduprijeti i naši partneri. Prije svih predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, ali i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, da zajedno sa svojim partnerima, jednom grupacijom koju predvodi Italija, ali prije svega s Amerikom, postignemo ovaj cilj. U NATO-u ne žele razgovarati s nama ako ne uradimo pregled obrane, a to znači prilagodimo njihovim standardima. Za mene je to apsolutno logično. U pitanju je sada prijepor oko broja vojnika. Jedni traže 8300, drugi više od 10 tisuća vojnika. Danas ih ima 9200. Vjerujem da ćemo idućih tjedana posvetiti pozornost ovom važnom pitanju i pokušati se dogovoriti.
U pojedinim diplomatskim krugovima problemom se naziva vas i Milorada Dodika što opet korespondira sa stajalištem dijela političkog Sarajeva! Što je istina?
- Sustavno njegujem taj odnos, jer je to jako bitno zbog ukupnih balansa u BiH. Procjena je da je takav odnos hrvatskoj politici koristan. I prije dvije godine na izborima strategija Sarajeva bila je pridobiti Savez za promjene, te na hrvatskoj strani neke koji su sada, pa i zbog toga, bili prisiljeni pobjeći s političke scene. Slično je i s drugima koji su kroz povijest odigrali uloge izdaje. Oni su samo potrebni prije izbora jer su u suštini ucijenjeni.
Hoće li stranke HNS-a imati jedinstveni dogovor oko lokalnih izbora?
- Očekujem da hoće. Razgovori naših stranačkih predstavnika su urodili plodom u većini sredina. Očekujemo da ćemo imati 20 načelnika. Sada je odgovornost na HNS-u da se postigne dogovor oko ovih općina koje su prijeporne, kao što su Odžak, Vitez i Žepče. Ponajprije jer su nas iskustva naučila što to znači biti četiri godine bez svog predstavnika u općinama.
Ima li šanse da se u Mostaru održe izbori?
- Ima, odgovor ćemo znati već utorak (sutra) kada je predviđen sastanak SDA, SBB-a i HDZ-a BiH o ovom pitanju. Iza toga nam ostaje još eventualno četvrtak za dogovor. Vjerujem u mogućnost dogovora i da ćemo imati izbore u Mostaru, za 35 vijećnika. Po nama, izbori mogu biti održani samo 2. listopada. Dogovor ima smisla u ovome tjednu jer imamo rokove zbog lista i drugih obveza koje je postavilo Središnje izborno povjerenstvo.
Zašto su se uloge oko Mostara, podjela ili jedinstven grad, promijenile između ključnih hrvatskih i bošnjačkih stranaka?
Da su se kojim slučajem Hrvati složili da treba podijeliti grad, bili bi svakome krivi.
Nedavno je predsjednik SDA ustvrdio kako Travnik ne može biti povezan s Mostarom oko načina uređenja. Kako na to gledate?
Mi smo jasno istaknuli, kada se bude govorilo o Mostaru, razgovarat će se i o Travniku. Pa gospodin Izetbegović je čak govorio da dvije županije sa sjedištem u Mostaru i Travniku treba spojiti u jednu. Stvari oko Mostara i Travnika ne treba pojednostavljivati do kraja. Za Hrvate je Mostar kao najvažniji grad, a za Bošnjake Travnik ipak nije, jer oni imaju takvih većih desetak gradova.
Vjeruje se da je sadašnja oporba potaknula dio braniteljskih udruga na prosvjede. Može li se očekivati da se SDP i DF na taj način nametnu kao važniji sudionici ove političke utakmice?
Osobno ne isključujem mogućnost da se napravi neka vrsta incidenta. Ono što smo imali nedavno s prosvjedima dijela branitelja bliskih toj strukturi ne treba podcijeniti.
Iako ste u posljednjoj kampanji obećavali, ipak se nije uspio izmijeniti Izborni zakon, što je jedan dio mozaika u popravljanju pozicije Hrvata?!
- Za Hrvate je bilo ključno promijeniti Izborni zakon, i to nismo uspjeli napraviti. Imali sam dogovor sa SDA da ćemo odmah nakon predaje zahtjeva za članstvo u EU promijeniti Izborni zakon, ali nismo. Za nas je ključno riješiti pitanje Mostara i izbora članova Predsjedništva. A kroz izbor članova Predsjedništva riješilo bi se i pitanje Sejdić - Finci. Trebali smo promijeniti i način biranja izaslanika za Dom naroda. Sada, bilo bi najgore da pitanje izmjena Izbornog zakona stavimo na dnevni red Parlamenta, a onda procijenimo da to ne možemo provesti.
Političke reforme i izmjena Izbornog zakona i Ustava stavljeni su po strani. Dio zastupnika u Kongresu SAD-a traži Dayton 2. Ima li raspoloženja u BiH i međunarodnoj zajednici da se ovo pitanje pokrene?
- Nitko od međunarodnih institucija u BiH o tome ne razmišlja. Povremeno netko nešto izlobira pa se kroz Kongres ili Senat potakne takva inicijativa. Mislim da održavanje Daytona 2 nije realno. Sigurno se nitko neće nama na taj način baviti. Jedino što se može napraviti je unutarnji dogovor. U ovome slučaju jedino je realno preurediti Federaciju BiH kako bi ona bila racionalnije ustrojena. Zato je naša ideja da prvi korak bude Federacija i mislim da je realno o tome razgovarati nakon izbora. Uz to, mislim da sada trebamo potpisati sa SDA dogovor oko izbora članova Predsjedništva BiH.
Koliko je vašim ulaskom u Predsjedništvo, ali i potporom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, hrvatsko pitanje nametnuto kao tema u međunarodnim institucijama?
- Veliki iskorak koji smo imali u Bruxellesu je zaustavljen. Kada smo podnosili zahtjev za članstvo, gospođa Mogherini, gospodin Hahn i poglavito gospodin Tusk pokazali su razumijevanje za ovaj prostor. Sve su dali da to uradimo. Ali treba imati na umu da imaju sada i drugih prioriteta. Značajna je potpora hrvatske predsjednice i eurozastupnika i oni su snažan vjetar u leđa BiH. Ali i to nam malo vrijedi kada mi u BiH nismo u stanju napraviti iskorak.
Odnosi u koaliciji SDA, SBB i HDZ u Federaciji, ali i državi, često nisu dobri, dogovori se ne realiziraju. Ima li napretka?
- Protekli tjedan na sastanku u Sarajevu imali smo svojevrsni test odnosa u Federaciji. Dogovorili smo sve agencije, uprave, službe i rasporedili preostale pozicije. Nakon nekog vremena nategnutih odnosa nakon posljednjeg sastanka opet smo svjedočili popravljanju situacije.
A kakvi su odnosi na državnoj razini?
- Bojim se da su zajednički sastanci do kraja otkrili strategiju koja je aktualna cijelo vrijeme - kako do kraja preuzeti vlast i evidentno je u tome planu bio cilj koji se trebao realizirati – postoje dva entiteta, a treću stranu (Hrvate) treba eliminirati.
MMF je navodno zabranio uvođenje i plavog dizela koji je bio tema vaših razgovora. Zašto?
- Jedno od najznačajnijih pitanja koje smo otvorili na zajedničkim sastancima bile su trošarine, zatim plavi dizel za koji je MMF rekao da ne dolazi u obzir. Siguran sam da je MMF imao razloge kada je to iznio, jer se moglo čuti da bi se kroz ovo moglo aktualizirati novo krijumčarenje i zloporabe. Kada su u pitanju trošarine, gotovo isključivo smo razgovarali o trošarinama na alkohol i pića. Sav je pritisak bio da se trošarine uvedu i na vino. Budući da je Hercegovina vinogradarski kraj, to nismo dopustili. S druge strane, isključivo se tražilo da se pivo oslobodi trošarina.
Dio tih trošarina ključan je i za nastavak velikih cestovnih projekata. Koji su realni na područjima gdje većinski žive Hrvati?
- Očekujem da se što prije počne s radovima između Međugorja i Počitelja. Uz to, riješili bismo petlju oko Međugorja. Naši prvi prioriteti su Počitelj, poveznica s Mostarom, tunel i sjeverna obilaznica. Usporedno s koridorom ključno je u sljedeće tri godine dobiti brze ceste, sjevernu i južnu obilaznicu Mostara. U sljedećih pet mjeseci očekujem da se aktivira južna obilaznica, nakon čega bi se nastavila graditi spojnica prema koridoru Vc. Brza cesta od Mostara preko Širokog Brijega prema HBŽ-u ovisit će i o planovima prometnog povezivanja u RS-u. Za Hrvate je od presudne važnosti izgraditi i brzu cestu kroz Lašvansku dolinu. Za nas su ti projekti strateški.
Nedavno ste se našli na meti novih napada političkog Sarajeva i dijela struktura koje gotovo provode politički linč. Zašto ne reagirate?
- Pojedini mediji svako malo objavljuju iskonstruirane priče, u većini tih priloga sam meta. Izmišljaju se afere, slučajevi kriminala... Sulude konstrukcije. Uz to vidim nedavno kako se snimaju i filmovi. Ne može to doći samo od sebe i toga sam svjestan. Nekome je to cilj jer sam im očito poremetio planove. Kada sam završio sudske postupke, sugerirano mi je tužiti državu. Nisam, jer osobno ne smatram da je prihvatljivo tužiti državu u kojoj si dužnosnik.
Očekujete li nove udare?
- Apsolutno. To traje stalno. I zato se na to ne osvrćem. Često me upozoravaju kako bih trebao reagirati, ali moja je procjena sve to ignorirati. Valjda je svima dobronamjernima jasno kako mi se godinama montiraju procesi. Uostalom, zar sudski procesi to nisu potvrdili? Trebaju li se sami zapitati oni koji su me lažno optuživali kakvi su oni ljudi?
Nedavno ste bili u Haagu, kakvi su dojmovi nakon susreta sa šestoricom Hrvata iz BiH i predsjednikom suda? Jesu li utemeljena očekivanja da se zajednički zločinački pothvat ukine?
- Šestorica Hrvata se jako dobro drže premda su 13 godina u procesu i pritvoru, ali sam stekao dojam kako su razočarani. Misle kako u BiH nitko o njima ne vodi računa i bili su presretni da sam došao. Oni su šokirani prvostupanjskom presudom kako su dio zločinačkog pothvata, a da nitko iz Hrvatske nije ništa učinio za njih jer se presudom spominje i Hrvatska. Čak se ne provode ni odluke Vlade RH koje su donesene o šestorki. Od suda je zatraženo da se njih petorica puste na slobodu do izricanja presude zbog zdravstvenih i drugih razloga. Berislav Pušić je već u Zagrebu. Oni skoro svi već imaju uvjete za prijevremeni otpust jer su proveli dvotrećinski iznos kazne koju su dobili u prvom stupnju. Razgovarao sam tijekom nedavnog posjeta Haagu s predsjednikom suda Carmelom Agiusom. Rečeno je da će presuda šestorici Hrvata biti u studenom ili prosincu sljedeće godine.
Problemi koje je hrvatskim braniteljima stvorila platforma nisu riješeni. Što se može učiniti?
- Predsjednik FBiH Marinko Čavara je pripremio prijedlog izmjena Zakona o braniteljima. Vjerojatno će to biti tema na Parlamentu u sljedećih mjesec dana. Smatramo da unutar ministarstva mora postojati poseban odjel za branitelje HVO-a. U tome ministarstvu ima samo jedan Hrvat i to se mora mijenjati.
Kakav je odnos HDZ-a sa sadašnjim ministrom branitelja FBiH budući da se stječe dojam kako jedino zastupa bošnjačku vojnu komponentu?
- Upravo zato nama u ministarstvu osim jednog Hrvata trebaju još tri ili četiri kako bismo mogli uspostaviti ravnotežu. Za ministra Bukvarevića kažu da je izvrstan za bošnjačku stranu. Ako je to tako, onda nam je potrebna izmjena zakona i da u ministarstvu pozicioniramo ljude koji bi mogli mijenjati stvari. Zbog toga u ministarstvu moraju biti oni koji će jasno zastupati HVO.
Pojavila se informacija da će se raditi jedinstveni registar za branitelje. Je li to točno?
- To traže oni što su nedavno prosvjedovali, a među njima ima i hrvatskih branitelja. Oni u tim silnim svađama traže i to. Za nas je ključno da se udruge usuglase i ako kažu da treba registar, onda ćemo to podržati.
Kada se otkrio razmjer diskriminacije nad Hrvatima, čak i na pitanju raspodjele novca u kulturi, krenuli su napadi kako bi se skrila višegodišnja otimačina. Hoće li ove godine institucije kulture Hrvata dobiti novac kako bi mogle funkcionirati?
- Mislim da smo u aktualnom sazivu vlasti napravili poštenu raspodjelu novca za institucije kulture što do sada nije bio slučaj.
Godina dana je od dolaska pape Franje u Sarajevo. Hoćete li je obilježiti i, s ove distance, koliko je posjet Pape BiH bio važan?
Točno prije godinu dana papa Franjo došao je u Sarajevo. Bio sam na čelu državnog Organizacijskog odbora za doček, a kardinal Vinko Puljić na čelu crkvenog. U povodu ove obljetnice organizirali smo jedan skup. Bit će to prigoda prisjetiti se svih poruka koje je Papa uputio nama i čitavom svijetu, skrenuvši tako pozornost na BiH. Od tog trenutka krenula je i jedna snažna dinamika europskog puta BiH. U ovom mjesecu obilježavamo i 13 godina od dolaska sveca, pape Ivana Pavla II., u Banju Luku.