Proljeće je, ptice cvrkuću, priroda je prolistala i procvjetala, a nažalost, nekima suze oči i sinusi su natekli kao da će iskočiti sa lica. Prognoze nisu dobre ako ste osoba koja pati od sezonskih alergija. Kako znanstvenici predviđaju, očekujmo da će u budućnosti biti još gore. Globalno zatopljenje može dovesti do duljih sezona cvatnje i povisiti razine ugljičnog dioksida u zraku što će pomoći korovima i drveću da dulje i brže raste. A sve to će značiti više peluda koji izaziva alergije, kažu studije, piše Net.hr.
Ovo je osobito loša vijest za ljude s alergijskom astmom koji mogu imati napade koji im ugrožavaju život. Sezonske alergije ovise o spolu biljke. Za reprodukciju, puno njih treba pelud prenijeti sa muške na žensku biljku. Neke se oslanjaju na pčele i druge kukce, a druge na vjetar, kaže The Verge-u Lewis Ziska, biolog u US Department of Agriculture.
Oplodnja vjetrom nije tako efikasna, objašnjava Ziska. Zbog toga neke biljke proizvedu više peluda da bi osigurale razmnožavanje. Nekoliko je različitih načina kako promjena klime može pogoršati alergije. Biljke apsorbiraju ugljični dioksid koju im treba za proces fotosinteze, više CO2 u zraku, biljkama znači i više hrane. To će rezultirati bujnijim rastom i više peludi.
Viši CO2 u zraku izaziva porast temperatura, što biljkama produžuje sezonu rasta i cvata. Ovo nisu samo predviđanja već su u mikroklimi laboratorija provedena ispitivanja. Michelle Epstein i njegovi suradnici, sa sveučilišta u Beču koji su proveli iste pokuse u Europi, načinili su kalkulacije koje pokazuju da će se broj alergičara na pelud u Evropi udvostručiti na 77 milijuna.
Toplija proljeća uzrokuju da drveće cvjeta ranije ili kasnije, ovisno o vrsti. U nekim područjima, kao Danska i Švicarska, količina peludi za određene biljke raste zajedno s proljetnim temperaturama. Hrast i breza ranije prolistaju. Borovi, izloženi većim količinama ugljičnog dioksida, davali su više peludi nego stabla u normalnim uvjetima. Breza je, u toplijim uvjetima, proizvela i više određenog proteina koji je osobito jak alergen.
To znači da ova stabla ne samo da imaju pelud dulje, nego proizvode i više snažnije peludi. Ziska i njegov kolega Paul Beggs pišu 2012. godine da još puno treba naučiti kako globalno zatopljenje i više ugljičnog dioksida u zraku mijenjuju količinu i jačinu peludi kod biljaka. Jedno je sigurno, kako temperature obaraju rekorde, alergičari trebaju sve više antihistaminika.