S riječi na djela prešlo se u posljednjih godinu, dvije u Čapljini kada je u pitanju odlagalište otpada, koje se praktički nalazi uz korito rijeke Neretve. Odlagalište je u funkciji još od polovine prošlog stoljeća. Novi korak u rješavanju tog gorućeg problema, ne samo za Čapljinu nego gradove i naselja u delti Neretve, Metković, Opuzen i Ploče..., bilo je potpisivanje ugovora o izradi glavnog projekta zatvaranja i sanacije postojećeg odlagališta komunalnog otpada “Ada”. Ugovor su potpisali Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina, i Mustafa Musabegović, predstavnik konzorcija “Saraj inženjering”, koji je na natječaju dobio posao.
Glavni projekt zatvaranja i sanacije gradskog deponija “Ada” vrijedan je nepunih 47.000 KM, a financiraju ga Općina Čapljina i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Inače, prema prvim procjenama, kompletna sanacija deponija “Ada” mogla bi koštati oko 4,5 milijuna maraka. O kakvom kompleksnom problemu je riječ, može se zaključiti iz podataka da se dnevno na deponij odlaže oko 30 tona smeća, a godišnje 7800 tona.
Kada se to pomnoži sa šezdeset, sedamdeset godina, koliko je deponij u funkciji, dođe se do fantastičnih brojki. U proteklih dvadesetak godina bilo je više pokušaja rješavanja ovoga pitanja, ali se tek sada stiglo do glavnog projekta.
Načelnik Čapljine Smiljan Vidić istaknuo je kako je glavni projekt ustvari druga faza. Prva faza – pribavljanje potrebnih dozvola - završena je. Prema najavama, glavni projekt trebao bi biti gotov u roku od pet mjeseci, dok bi radovi na terenu mogli krenuti već u 2018. godini. Koliko je projekt bitan za Čapljinu, ilustrira podatak da se nalazi na samo pola kilometra od nje, a nekoliko stotina metara od Vile rustice Mogorjelo, spomenika nulte kategorije.
Površina deponija je nepunih deset hektara, a prema proračunu, na njemu je zbrinuto oko 320,5 prostornih metara različitog otpada. S obzirom na to da je neposredno uz korito Neretve, nužna je žurna sanacija. Na osnovi ranije provedenih analiza i studija, utvrđeno je kako bi se 60 posto otpada moglo iskoristiti kao sirovina, pa se po uzoru na svjetska iskustva preporuča sortirnica otpada. Sanacija bi se odvijala u četiri faze, a završna je ozelenjavanje prostora… Uglavnom, lijepo, ali treba novca, strpljenja i dobre volje da se nakon 67 godina riješi goruće pitanje Čapljine.