Slobodne zone, kao model poslovanja koji se konstantno potvrđuje kao učinkovit način za privlačenje izravnih stranih ulaganja te zapošljavanje novih radnika, pokazuju svoju ekonomsku opravdanost i na prostoru Federacije BiH, entiteta čije su četiri slobodne zone u prošloj godini proizvele robe u vrijednosti od 390,510.661,03 KM, a ono što ohrabruje je činjenica da je velika većina toga otišla u izvoz, piše Večernji list BiH.
Gospodarska kretanja
Naime, iz podataka iz informacije o poslovanju slobodnih zona u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021., u koju je Večernji list imao uvid, vidljivo je kako je, od ukupno proizvedene, izvezeno robe u vrijednosti od 332,816.202,70 KM, odnosno 85,23 posto, a što pokazuje koliki je značaj poslovnih zona u poboljšanju ukupnih gospodarskih kretanja u državi, koje je u prošloj godini karakterizirao snažan rast izvoza i bolja pozicioniranost bosanskohercegovačkih proizvoda na inozemnim tržištima. Pritom je dio robe proizvedene u četiri slobodne zone otišao i na domaće tržište, a riječ je o iznosu od 57,694.458,33 KM.
Na području Federacije BiH trenutačno su aktivne 4 slobodne zone, i to Slobodna zona Holc d.o.o. Puračić, Slobodna zona Vogošća d.o.o. Vogošća, Slobodna zona Visoko d.o.o. Visoko te Slobodna zona Hercegovina d.o.o. Mostar. Iz podataka dostupnih u navedenoj informaciji, a koja je nedavno i usvojena na sjednici Vlade Federacije, vidljivo je kako je najveća vrijednost robe proizvedena u Slobodnoj zoni Visoko d.o.o. Visoko, a riječ je o iznosu od 202,021.133,42 KM. Slijedi Slobodna zona Hercegovina d.o.o. Mostar u kojoj je u prošloj godini proizvedeno robe u vrijednosti od 110,141.849,43 KM. Slobodna zona Holc d.o.o. Puračić Lukavac generirala je vrijednost proizvedene robe od 53,354.547,18 KM, a Slobodna zona Vogošća d.o.o. Vogošća u vrijednosti od 24,993.131 KM.
Kada je riječ o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodnih zona, u informaciji se konstatira kako se, općenito gledajući, pogodnosti rada u takvim zonama ogledaju u činjenici da su troškovi zemljišta i infrastrukture, u pravilu, u slobodnoj zoni niži, što utječe na snižavanje troškova rada investitora u zoni, a pritom korisnici slobodnih zona imaju pogodnosti u vezi s carinskim propisima. Tu su još, dodaje se, i učinkovitija administracija u slobodnoj zoni, jednostavna i brza carinska procedura, pružanje usluga korisnicima po povlaštenim cijenama, subvencije lokalne samouprave i sl. Osnivanje slobodne zone ekonomski je opravdano ako se na osnovi priloženog elaborata o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih priloženih dokaza može ocijeniti kako će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prijeći najmanje 50 posto ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci. Kao što je vidljivo, sve četiri slobodne zone i više su nego zadovoljile navedene kriterije.
Niz djelatnosti
U kontekstu ciljeva osnivanja slobodnih zona naglašava se kako su to privlačenje izravnih stranih ulaganja te zapošljavanje novih radnika, a u skladu sa zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.
Pritom su glavne karakteristike slobodnih zona posebni carinski i porezni tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o PDV-u, napominje se u informaciji. Kao što je vidljivo, slobodne zone i u prošloj su se godini pokazale kao važan mozaik jačanja domaće gospodarske, a napose proizvodne djelatnosti, što ulijeva nadu i daje smjernice daljnjem jačanju izvozno orijentiranog segmenta bh. ekonomije.