Tijekom 2022. godine domovi za djecu i mlade bez roditeljske skrbi imali su 1013 korisnika, od kojih 492 ženskog spola i 521 muškog spola, pokazuju podaci objavljeni u publikaciji Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pod nazivom “Žene i muškarci u BiH”. Od navedenog broja korisnika, njih 59 bilo je starosti do dvije godine, 150 starosti od 3 do 6 godina, 172 u dobi od 7 do 10 godina, zatim 228 starosti od 11 do 14 godina, 257 u dobi od 15 do 17 godina te 147 s 18 i više godina. U usporedbi s godinom prije, u domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi tijekom 2022. godine bilo je smješteno 99 djece manje. Naime, prema istim podacima, tijekom 2021. godine u navedenim ustanovama bilo je smješteno 1112 korisnika. U isto vrijeme u centrima za socijalni rad raste broj zahtjeva za posvajanjima. Međutim, parova koji dođu do konačnog cilja još uvijek je jako malo. Velik broj djece, unatoč velikom broju potencijalnih posvojitelja, i dalje punoljetnost dočeka u institucijama.
Ne odriču se skrbništva
Razloga za to je više, od toga da se, unatoč činjenici da o njima ne vode brigu, roditelji neke djece nikad ne odreknu skrbništva nad njima, zbog čega im druga obitelj ne može pružiti dom te ostaju zarobljena u institucionalnom smještaju. Također, mnogo je manje zahtjeva za posvajanje djece koja imaju određene zdravstvene poteškoće. Ovu temu nedavno je za Fenu komentirao i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, navodeći kako smatra da su kriteriji za posvajanje maloljetne djece, koji su propisani Obiteljskim zakonom Federacije BiH, dobri i da se prvenstveno odnose na dobrobit i najbolji interes djeteta. - Posvajanje je složen proces i uvijek je na prvom mjestu interes djeteta pa tek onda interes posvojitelja da se ostvare kao roditelji. I u tom smislu kriteriji koje posvojitelji moraju ispunjavati trebaju biti oštri i štititi najbolje interese djeteta, a to je i definirano u Obiteljskom zakonu FBiH - kazao je Delić. Dodao je i kako podaci pokazuju da se uglavnom posvaja zdravu djecu i djecu bez ikakvih poteškoća u razvoju.
Posljednji korak
- Mnogo je djece koja ispunjavaju uvjete za posvajanje, ali imaju određene teškoće u razvoju i takvu djecu se u pravilu ne posvaja. Naprotiv, ona svoj život provedu institucionalno smještena u nekoj od ustanova socijalnog zbrinjavanja - objasnio je ministar Delić. Objasnio je kako je još jedna česta pojava koja utječe na posvajanje djece u Federaciji BiH ta da je “posvajanje posljednji korak koji poduzimaju parovi u cilju zasnivanja obitelji”. Naime, podnesu zahtjev tijekom krajnje dobne granice za posvajanje, najčešće svega tri godine pred istek, zbog čega se nerijetko dogodi da im istekne dok dođu na red jer se prednost kod posvajanja daje parovima koji su dulje na listi čekanja. Inače, uvjeti za posvajanje maloljetne djece u FBiH propisani su Obiteljskim zakonom Federacije BiH, a ukratko riječ je o sljedećem: da su podnositelji zahtjeva, prije svega, psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u iznimnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsku skrb, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za uzdržavanje djeteta. Na posvajanje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih vršiti roditeljsku dužnost, djeca ugrožena obiteljskom situacijom te djeca napuštena od oba roditelja. Statistike pokazuju da najčešće budu posvojena djeca do deset godina starosti.