Dvadeset i dvije hrvatske obitelji podrijetlom iz Dervente danas će, nakon gotovo punih 25 godina progonstva i uništavanja njihove imovine, dobiti ključeve obnovljenih domova, piše Večernji list BiH. Nakon punih pet godina od donatorske konferencije, započinje se ozbiljnije s njezinom realizacijom, a obnovljeni domovi u ovoj općini pokazuju kako volja za obnovom i povratkom nije posve iščezla. To je, međutim, tek jedan dio aktivnosti koje se pripremaju za hrvatske, ali i druge prognaničke obitelji na području BiH i njezinih dvaju entiteta.
Regionalni fond
Prema podacima iz resornog Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, ukupno se planira kroz nekoliko projekata obnoviti 417 obiteljskih domova Hrvata tijekom 2017. i 2018. Unutar tog broja, rekorder je upravo Derventa na koju otpada više od četvrtine ukupne potpore. Tamo će se u prvoj fazi regionalnog stambenog fonda obnoviti ukupno 22, a u drugoj i četvrtoj etapi 41 odnosno 42 obiteljske kuće. Uz to, dvije obiteljske kuće će se graditi iz OPEC-ova zajma te još sedam iz fonda Saudijske Arabije. Sljedeća je po broju obnovljenih obiteljskih kuća općina Brod u kojoj se planira obnoviti 57 kućanstava, od čega bi u prvoj fazi regionalnog projekta bilo izgrađeno 9, a tijekom ove i u sljedećoj godini još 39 kuća za Hrvate. Po broju dobivenih prijava, slijedi općina Teslić u kojoj se planira izgraditi 40 obiteljskih domova za prognane Hrvate koji u međuvremenu nisu uspjeli riješiti svoje stambeno pitanje. Slijedi Doboj s 35 kuća te Kotor Varoš odakle je zahtjev za obnovu imovine prijavila 31 osoba. U Prijedoru je takvih 28 hrvatskih obitelji, u Banjoj Luci samo 25, Šamcu 22, Pelagićevu 21, Modriči 13, Berkovićima 8, Vukosavlju 6, Gradiški, Stanarima i Laktašima po četiri kuće hrvatskih prognanika koje će biti obnovljene u ove dvije godine. U Novom Gradu u dvije godine bit će obnovljene ukupno dvije, a u Prnjavoru jedna kuća prognanih Hrvata. Prema riječima resornog ministra za izbjegle i raseljene osobe Davora Čordaša, ovakva pomoć iznimno je dobro došla, no pri tome je potrebno stvoriti dodatne uvjete za održivi povratak.
Održivi povratak
“Upravo zbog toga zalažem se za cjelovit pristup povratku u kojem će ljudima, uz stambene jedinice, biti osigurani i ostali uvjeti kako bi se mogli vratiti u svoje domove i u njima voditi život, kako se to i očekuje u 21. stoljeću. Raduje me što smo već nakon nekoliko godina, na terenu, gdje smo pristupili obnovi na cjelovit način, imali vrlo jasne pokazatelje da je naš pristup bio dobar.
U mjestima u kojima je obnovljena infrastruktura, gdje su obnovljene crkve i društveni domovi, ljudi su se počeli, prvo povremeno, vraćati, čistiti imanja, a zatim je veliki broj njih i sam krenuo u obnovu kuća i vratio se na svoja ognjišta”, ocijenio je Čordaš. •