Federalna Vlada odbila je amandman na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode koji je podnio Mirza Ganić, zastupnik u Zastupničkom domu federalnoga Parlamenta, piše Večernji list BiH.
- Dostavljenim amandmanom potpuno se nomotehnički neispravno predlaže izmjena članaka važećeg zakona, dakle, nije riječ o prijedlozima za izmjenu ili doradu teksta prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode koji je u proceduri. Imajući u vidu naprijed navedeno, podnošenje i razmatranje samog sadržaja navedenog amandmana u potpunosti je suprotno odredbama poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH te se Vlada, kao predlagač zakona, nije ni upuštala u ocjenu osnovanosti prijedloga sadržanih u njemu - naveli su iz Vlade. Zastupnik je u svom amandmanu tražio da se mogućnost otpisa zatezne kamate po osnovi dospjelih, a nenaplaćeni javnih prihoda sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine produlji do 31. prosinca 2016. godine.
- Prema podacima kojima raspolaže Županijski porezni ured Zenica, samo u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016., po tom osnovi naplaćeno je glavnice u iznosu od 3,758.924,35 KM, a otpisane su zatezne kamate u iznosu od ukupno 25,740.162,96 KM. Od početka primjene ovog zakona ukupno je naplaćeno 16,904.634,58 KM glavnice samo na području te županije - naveo je Ganić. Zaključak je kako produljenje poreznog razdoblja sigurno dovodi do povećanja naplate javnih prihoda. - Zadržavanje na 31. prosinca 2014. neće dati željeni učinak jer je većina obveznika iskoristila tu povlasticu ili su izmirili starije obveze. U 2015. i 2016. u postupku naplate evidentirano je novih 43,567.866,46 KM po osnovi obračunate, a neizmirene zatezne kamate na glavnicu utvrđenu s 31. prosinca 2016. u iznosu od 185,775.413,89 KM, zbog čega predlažemo ovu zakonsku olakšicu kojom bi se produljilo razdoblje na koje se otpis kamata odnosi, čime bi se učinci naplate glavnog duga povećali - navodi Ganić. - Smatram da su općenito troškovi prinudne naplate nerealo visoki (5% od ukupne porezne obveze). Stvarni troškovi koji se imaju u radu su izrada odluka i drugih akata te pribavljanje nužne dokumentacije. Logično, iznos od 5% je asimetričan realnim troškovima i više se manifestira kao dodatna sankcija, uz visoku zakonsku zateznu kamatu (0,04% za svaki dan kašnjenja). Njihovim isključenjem dodatno bi se povećala naplata javnih prihoda. Ako predlagač smatra ovaj prijedlog preambicioznim, smatramo da je i postotno umanjenje na 1% ili 2% prihvatljivo. Sve iznad 2% smatramo destimulirajućom mjerom - obrazložio je Ganić.•