Prema statističkim podacima, rast plaća u eurozoni je u godini dana gotovo tri puta manji nego u Bosni i Hercegovini. Iako to djeluje nerealno, prema podacima Europske središnje banke (ESB), rast plaća u eurozoni u drugom je tromjesečju ove godine povećan za 3% na godišnjoj razini. - Za ESB taj je pokazatelj jedan od bitnijih za raspravu o monetarnoj politici, a usporavanje rasta ide u prilog očekivanom smanjenju kamatnih stopa ESB-a ovoga mjeseca - navodi se u analizi Centralne banke BiH. S druge strane, u drugom tromjesečju ove godine prosječna isplaćena neto plaća u BiH nominalno je viša za 9,3% u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine.
Službeni podaci
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH u prvom polugodištu 2023. iznosila je 1244 KM, a za isto razdoblje 2022. iznosila je 1085 KM. Prosječna neto plaća u prvom polugodištu 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno je viša za 14,6%. Za razdoblje od srpnja do prosinca 2022. prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1159 KM. Povećanje prosječne mjesečne neto plaće u prvom polugodištu 2023. u odnosu na drugo polugodište 2022. iznosilo je 7,3%. Za razliku od kraja 2023., kada je zabilježen nominalni i realni pad prosječne plaće u BiH, početak 2024. donio je mjesečni i godišnji rast. Prosječna neto plaća u siječnju iznosila je 1328 KM te je nominalno veća za 2,4% i realno za 2,2% u odnosu na prosinac 2023. U istom postotku rasla je i bruto plaća koja je iznosila 2052 KM. Na godišnjoj razini prosječna neto plaća nominalno je viša za 9,9% i realno za 7,7%. Prosječna bruto plaća je u odnosu na siječanj 2023. nominalno viša za 10,3 posto i realno za 8,1%. Za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH iznosila je 1359 KM, dok je za isto razdoblje 2023. iznosila 1244 KM. Nedostatak radne snage i visoka inflacija temeljni su uzroci nastavka rasta plaća radnika u BiH. - Zbog iseljavanja i sve težeg pronalaženja radne snage, poslodavci su u nekim oblastima prinuđeni konačno povećati primanja radnika, pa je bilo i stvarnih povećanja. Zbog toga je minimalna plaća u RS-u osjetno povećana, a i ona u FBiH neznatno. Plaće u BiH mnogo su niže nego u eurozoni, pa je nužno njihovo brže povećanje jer inače su naša ukupna ekonomija i društvo neodrživi. Moramo nadoknaditi zaostatak u svemu ako ne želimo da se baš svi koji mogu hodati isele - kazao je za Nezavisne novine ekonomist Igor Gavran. Prosječna godišnja plaća u BiH sada iznosi 16.308 KM. A kakvo je stanje u drugim državama? Prosječne plaće u Europi značajno variraju od zemlje do zemlje. Daleko ispred svih na vrhu liste je Švicarska, čiji se građani mogu pohvaliti s impresivna 85.582 eura neto plaće, a s 30.000 eura manje slijede Island i Luksemburg u kojima je prosječna godišnja neto zarada stanovnika "samo" 53.885 i 49.035 eura. Više od 40.000 eura godišnje prosjek je i u Norveškoj, Nizozemskoj, Irskoj i Danskoj. Europski prosjek godišnje zarade stanovnika je, s obzirom na navedeno, relativno neimpresivnih 28.217 eura, a manje od toga zarađuje prosječni stanovnik 18 europskih zemalja. Stanovnici Italije, Španjolske, Cipra i Malte još prelaze granicu od 20.000 eura, a Hrvatska se može "pohvaliti" s 12.330 eura, čime zauzima četvrto mjesto od kraja s jednom od najnižih prosječnih plaća u Uniji. Lošije od Hrvatske samo su Rumunjska, Bugarska i Turska, čiji građani u prosjeku zarađuju manje od 9000 eura godišnje. Njemačka je u poretku prema neto plaći zauzela tek deveto mjesto s nešto više od 38.000 eura. Kad ove iznose usporedimo s naših 16.308 KM, odnosno 8363 eura, podatak o najvećem rastu plaća dobiva potpuno drugu dimenziju.
Troškovi prehrane
Prosječna plaća u BiH može pokriti samo troškove prehrane četveročlane obitelji. Uzevši u obzir osam proizvoda: kruh, mlijeko, jaja, rižu, sir, meso, voće i povrće, znanstvenici iz Hong Konga kreirali su košaricu osnovnih namirnica. Pogleda li se popis, jasno je da je njihova lista proizvoda i više nego skromna, ali na njoj su proizvodi koji u navedenim količinama mogu zadovoljiti minimalne nutritivne potrebe prosječne odrasle osobe za razdoblje od jednog mjeseca. Mlijeko (10 litara) - 57 KM, kruh (10 komada po 500 g) - 40,50 KM, riža (1,5 kg) - 6,50 KM, jaja (20 kom.) - 12 KM, sir (1 kg) - 48 KM, perad i govedina (6 kg) - 178 KM, voće (6 kg) - 38,70 KM, povrće (8 kg) - 40 KM. Ukupni trošak "košarice za preživljavanje" na početku 2024. iznosi 420 KM (0,95% više nego prošle godine). U Hong Kongu, primjerice, taj iznos predstavlja 26% neto minimalne plaće, dok je početkom prošle godine iznosio 27%. To znači da je povećanje minimalne plaće u ovoj zemlji pratilo rast cijena hrane. Kada je o omjeru potrošačke košarice i minimalne plaće riječ, BiH je na 35. mjestu, gdje se 24,1% dohotka osoba izdvaja za navedenih osam namirnica. Hrvatska je na 21. mjestu sa 16,7%, Slovenija na 17. s 14,6%, Crna Gora je na 32. mjestu s udjelom od 22,7%, dok je Srbija 38. s 24,9%, a Sjeverna Makedonija 42. s 28,9% izdvajanja za osnovne namirnice. Najbolji omjer potrošačke košarice i minimalne plaće je u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i na Novom Zelandu. U ovim zemljama radnici troše manje od jedne desetine minimalne plaće na osnovne namirnice.