Provedba aneksa 7 Daytonskog sporazuma, odnosno potpunog povratka svih raseljenih, stara je boljka bh. društva te, unatoč naporima domaćih vlasti, ali i stranih donatora, i dalje je velik broj osoba koje se ne mogu vratiti na svoja prijeratna ognjišta, piše Večernji list BiH.
Gotovo 24 godine nakon završetka rata, na prostoru Federacije BiH status raseljenih i dalje imaju 36.564 osobe, odnosno 12.642 obitelji, pokazuju podaci iz plana povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za ovu godinu koji je izradilo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a u čijem smo posjedu.
Podaci i obnova
Analizirali smo plan u kojem se navodi kako je, kada je riječ o prostorima s kojih su osobe raseljene, najveći broj njih iz Republike Srpske - 7527 obitelji ili 20.706 osoba, dok je s područja Federacije BiH i dalje u statusu raseljenih 5097 obitelji iii 15.813 osoba. Na području Federacije nalazi se i 18 obitelji, odnosno 45 osoba iz Distrikta Brčko. Podatak koji pokazuje svu surovost i nedaće ratnih godina je i broj ukupno raseljenih u ratu; naime, od 1992. do 1995., prema ovim podacima, svoje prijeratne domove u BiH napustilo je oko 2,2 milijuna osoba, što čini vise od polovine predratnoga domicilnog stanovništva.
Ipak, analizirajući dostupne podatke iz plana, vidljivo je kako se do sada uradio dobar dio posla kada je riječ o obnovi. Tako je, prema informacijama revidirane strategije BiH za provedbu aneksa 7 Daytonskog sporazuma, do sada u BiH obnovljeno oko 350.000 stambenih jedinica (oko 68%). Od ovog broja, oko 250.000 stambenih jedinica obnovljeno je na području FBiH, 80.000 na području Republike Srpske, a u Distriktu Brčko oko 15.000. Revidirana strategija dala je rezultate u razdoblju od 2009. pa do 2017. kada su obnovljene ukupno 20.172 stambene jedinice, međutim, posao još uvijek nije gotov.
Tako je u odnosu na procjenu stambenih jedinica u revidiranoj strategiji za provedbu aneksa 7, od 34.918 potrebno obnoviti još 14.746 stambenih jedinica. S druge strane, kada je riječ o povratku raseljenih, bitno je navesti kako je, od ukupnog broja, za njih 25 posto potrebno tragati za nekim drugim vidom stambenog zbrinjavanja, pa bilo da je riječ o stimuliraju rješavanja stambenih pitanja u prijeratnim mjestima prebivališta, bilo da se radi o integriranju u mjestima raseljenja, smještaju u različitim modelima socijalnog stanovanja.
Za najveći broj raseljenih, njih 75 posto, mogu se iznaći trajna rješenja za pitanje smještaja kroz rekonstrukciju stambenih jedinica u mjestima prebivališta. Iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, u kontekstu rada u ovoj godini, ističu kako su utvrdili prioritetne pravce povratka i djelovanja na osnovi do sada ostvarenih rezultata u procesu povratka i analize realiziranih projekata od Vladinog i nevladinog sektora, broja raseljenih osoba u Federaciji, devastiranosti stambenog fonda, potrebom za stvaranje uvjeta za ekonomsku održivost povratka, kao i izražene želje za povratkom u područja prijeratnog mjesta prebivališta.
Stambeno zbrinjavanje
Između ostalog, prilikom utvrđivanja prioriteta, u obzir su uzeti i provedeni javni pozivi/oglasi ovog Ministarstva, poput poziva raseljenim osobama u Federaciji BiH i povratnicima u Republici Srpskoj za podnošenja prijava za pomoć u stambenom zbrinjavanju u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RSP u BiH); kao i dva poziva izbjeglicama i raseljenima za podnošenje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Republike Srpske, odnosno Federacije BiH. Najavili su i kako će raspisati nove oglase, između ostalog, i za podršku razvoju start-upa u cilju zapošljavanja.•