Na području Federacije BiH evidentirano je 1.426 'divljih deponija' na kojima je deponirano oko 5,5 milijuna metara kubnih otpada, uključujući i otpad animalnog porijekla, a od čega je 90 posto takvih lokaliteta i dalje aktivno.
Podaci su to iz istraživanja koje su u sklopu kampanje „Mapiranje nelegalnih deponija - Doprinos remedijaciji tla“ proveli Centri civilnih inicijativa (CCI), a koji su predstavljeni danas na pres-konferenciji u Sarajevu.
Koordinator spomenute kampanje Dževad Glinac istaknuo je značaj učinkovitog upravljanja otpadom, kao i sanacije i remedijacije tla putem uspostave registra nelegalnih/divljih deponija u FBiH, podsjećajući kako se pokazatelji do kojih se došlo temelje na podacima dobivenim iz 56 jedinica lokalne samouprave, te prijava građana zaprimljenih putem besplatnog 'zelenog alarma' (080 05 05 06).
Kada se radi o vrsti/kategorizaciji divljih deponija, najviši udio (gotovo 60 posto) otpada na deponije koje sadrže tzv. miješani otpad, a oko 35 posto se odnosi na kućni otpad, pri čemu je evidentirano i 26 lokacija kategoriziranih kao nelegalna odlagališta otpada animalnog porijekla.
CCI-ev projekt-menadžer Zoran Adžaip ukazao na zakonski ovir, prije svega, na Zakon o upravljanju otpadom u FBiH i Kazneni zakon FBiH, kojima je regulirana oblast zaštite okoliša, s naglaskom na kaznene odredbe u vezi s nelegalnim odlaganjem otpada.
- Generalno, sankcije za nelegalno odlaganje otpada u okoliš mogu se podijeliti u dvije kategorije, odnosno prekršaje koji su regulirani Zakonom o prekršajima FBiH i kazneno djelo, regulirano KZ-om FBiH i Zakonom o upravljanju otpadom u FBiH - pojašnjava Adžaip, precizirajući kako su kaznenim odredbama jasno propisane radnje koje se smatraju kaznenim djelom protiv okoliša kao i sankcije za fizičke i pravne osobe, uključujući novčane i kazne zatvora do tri godine.
Analiza CCI-a, koja se temelji na podacima deset županijskih tužiteljstava, pokazuje da su u protekle tri godine pokrenuta samo 22 postupka zbog ugrožavanja okoliša otpadom, a od ukupnog broja postupaka samo je jedna pravna osoba kažnjena novčanom kaznom.
U vezi s tim, iz CCI-a upozoravaju da je neophodno zaoštriti odgovornost svih aktera u lancu upravljanja otpadom, te unaprjediti sustav prijavljivanja nelegalnog odlaganja otpada putem stalnih edukacija i koordiniranja ukupnih aktivnosti između građana i nadležnih inspekcijskih i pravosudnih organa.
Istovremeno, ističu kako su glavni uzroci nastanka divljih deponija niska ekološka svijest građana nedovoljni kapaciteti organiziranog prikupljanja i sortiranja komunalnog otpada, te izostanak sankcija za prekršitelje, apelirajući za održiva sustavna rješenja.
Iz CCI-a, nadalje, navode kako građani nisu dovoljno informirani o tome da mogu inspekcijskim i pravosudnim organima (županijskim tužiteljstvima) izravno prijaviti slučajeve nelegalnog odlaganja otpada, te pozivaju sve involvirane aktere na snažniji angažman na planu zaštite okoliša.
Predstavljanje rezultata spomenutog istraživanja koincidira s obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se obilježava u znak sjećanja na 5. lipnja 1972. godine, kada je u Stockholmu održana konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je prihvaćen program zaštite okoliša UN-a, a ove godine obilježava se pod geslom "Borba protiv onečišćenja zraka".