U Federaciji BiH je za djecu do 5 godina stopa siromaštva viša od 40 posto

Odrastanje u siromaštvu i sa slabo obrazovanim roditeljima i danas za građane Europske unije povlači za sobom mnogo veći rizik od siromaštva u odrasloj dobi. Pokazuju to podaci Eurostata jer petina odraslih od 25 do 59 godina, koji su u dobi od 14 godina odrastali u kućanstvima s teškom financijskom situacijom, lani je živjela u riziku od siromaštva naspram 12,4% građana koji su kao djeca odrastali u dobrim materijalnim uvjetima, a također su kao odrasli bili u riziku od siromaštva. Osim toga, u većini zemalja EU-a pokazalo se da je stopa rizika od siromaštva za odrasle čiji su roditelji imali visoko obrazovanje više nego upola niža (8,5%) u odnosu na građane čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja (19,1%), odnosno imaju samo (ne)završenu osnovnu školu ili nižu srednju školu.

Velika razlika između EU i BiH
Ništa drugačije nije ni u zemljama koje još nisu članice Europske unije, a broj onih koji žive i siromaštvu u BiH još je uvijek jako velik. Iznimke od toga da se loš životni standard u djetinjstvu ne odražava na loš standard u odrasloj dobi nalaze se u državama poput Danske, Finske i Slovenije, u kojima se siromaštvo u obiteljima tadašnjih adolescenata nije poslije odrazilo na njihovu lošu financijsku situaciju u odrasloj dobi. Štoviše, Danska je bila jedina država u cijeloj Uniji u kojoj je stopa rizika od siromaštva za građane koji su odrastali u situiranim obiteljima bila čak neznatno veća (8,9%) od stope rizika siromaštva građana koji su odrastali u financijski ugroženim obiteljima (8,5%).

U Finskoj i Sloveniji neznatne su razlike u stopi siromaštva odraslih koji dolaze iz situiranih obitelji i onih koji su kao tinejdžeri živjeli u materijalno ugroženim kućanstvima. Inače, stopa siromaštva u Danskoj, Finskoj i Sloveniji upola je manja od prosjeka EU-a. S druge strane, najlošije u EU, kad je riječ o socijalnim nejednakostima koje se ne ublažavaju s odrastanjem nego samo produbljuju, su Bugarska, Rumunjska i Italija. U Bugarskoj je 48% građana koji su živjeli u lošoj financijskoj situaciji u dobi od 14 godina i lani bilo u riziku od siromaštva, u Rumunjskoj njih 42%, a u Italiji njih 34%. UN-ova istraživanja pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od 3 do 5 KM dnevno (90 - 150 KM mjesečno), odnosno 17% stanovništva je u ekstremnom siromaštvu, daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Prema procjenama za prvo polugodište 2022. godine, ispod apsolutne linije siromaštva u Federaciji je bilo 27,7% stanovništva ili oko 538 tisuća osoba. Smanjenje lošeg standarda u djetinjstvu i rizika od siromaštva u kasnijoj dobi cilj je Vlade FBiH, zbog čega je izrađen dokument "Strategija razvoja sustava socijalne i dječje skrbi u FBiH (2024. - 2030.)" te se planira ići u izradu socijalnih karata.

Plaće, djeca, siromaštvo...
Istraživanje radničkog siromaštva naglašava da četvrtina zaposlenih radnika u BiH za svoje četveročlane obitelji nije mogla osigurati prelazak praga potrošnje od 600 KM mjesečno, što ih je držalo ispod apsolutne linije siromaštva te je procijenjeno da je 25% zaposlenih radnika u siromaštvu. Ako se podaci o apsolutnom siromaštvu u Federaciji iz 2022. godine usporede s onima iz 2015. godine odnosno 2011. godine, može se zaključiti da nije evidentiran pozitivan pomak.

- Štoviše, kao rezultat inflatornih pritisaka s kraja 2021. i prve polovine 2022. godine dolazi do poništavanja, odnosno neutraliziranja pozitivnih kretanja, tako da su u 2022. godini pokazatelji siromaštva pogoršani. Poseban problem predstavlja siromaštvo djece, gdje je za djecu do 5 godina stopa siromaštva viša od 40 posto. Situacija je dodatno pogoršana u 2022. godini. U posebno visokom riziku od siromaštva su kućanstva s više djece, odnosno ona s dvoje, troje ili više djece.

U skladu s općim trendom, problem siromaštva ovih kućanstava dodatno je naglašen u 2022. godini - navodi se u dokumentu "Strategija razvoja sustava socijalne i dječje skrbi u FBiH (2024. - 2030.)".

U nešto višem riziku od siromaštva su i višečlana kućanstva, posebno ona s pet ili više članova, odnosno kućanstva u kojima je nositelj kućanstva sa završenom osnovnom školom ili manje. Ako se siromaštvo analizira u odnosu na status aktivnosti nositelja kućanstva, može se uočiti da su u riziku od siromaštva posebno kućanstva u kojima je nositelj kućanstva nezaposlen ili je nesposoban za rad.