U Hercegovini je od 80 župnih crkava posvećeno njih 18, piše md-tm.ba donoseći u kojim su župama crkve posvećene, koji ih je biskup posvetio i koje godine.
Posvećene crkve:
Za uprave biskupa Petra Čule (1942.-1980.): Grabovica i Trebinja 1960., Konjic 1961., Drinovci 1964., Kočerin i Mostar – katedrala 1980.
Za uprave biskupa Pavla Žanića (1980.-1993.): Trebinje – katedrala 1984. i Rotimlja 1989.
Za uprave biskupa Ratka Perića (1993.-2020.): Prisoje 2000., Duvno, Mostar – Sv. Matej i Rakitno 2011., Dobri Pastir župna crkva za Cim i Iliće, Čerin, Kruševo i Tihaljina 2014., Buna 2018. i Dračevo ove godine na uočnicu svetkovine Blažene Djevice Marije na nebo uznesene koja je ujedno zaštitnica župe (još je predviđena posveta župne crkve na Gradini na uočnicu Glavosjeka).
Dogovorno između župnika don Vinka Raguža i biskupa Ratka posvećena je župna crkva Marijina Uznesenja u Dračevu u petak, 14. kolovoza 2020., za vrijeme večernje sv. Mise u okviru devetnice ili trodnevnice u čast Velike Gospe.
Župnik don Vinko Raguž odlučio je obnoviti crkvu u povodu njezine 50. obljetnice postojanja odnosno blagoslova. I do sada uvelike uspio. Pozvao je biskupa Ratka koji je u svome pozdravu zahvalio župniku, župljanima i svim dobročiniteljima za ovo veliko djelo. Izmolio je posvetnu molitvo nad vodom i njome blagoslovio narod i zidove crkve a na povratku kroz crkvu i sam oltar. Nakon propovijedi ugrađene su moći rimskih mučenika sv. Krescencija i Maksima, koje je 9. studenoga 1955. darovao biskup splitski msgr. Frane Franić i čuvale su se u oltaru u crkvi sv. Nikole u Dračevu. Biskup je Ratko posvetio oltar, središnji čin svetoga obreda. Biskup, nakon što je posvetio oltar, ovlastio je župnika don Vinka da uljem pomaže križeve po zidovima, po četiri sa strane, koji su električno osvijetljeni.
U propovijedi biskup je spomenuo povijest jeruzalemskoga hrama koji je posvećivan tri puta: prvi ili Salomonov trajao je od 961. do 587. prije Krista, drugi, tzv. Zorobabelov hram, od 520. do 18. pr. Krista, a treći je hram onaj koji je Herod Veliki obnovio 18. godine pr. Krista i trajao je do 70. nakon Krista.
Razlika između blagoslovljene i posvećene crkve. Više je važnih razlika:
- Redovito se blagoslivlje svaka izgrađena crkva ili kapelica, a samo se katedrale i župne crkve posvećuju.
- Prigodom blagoslova crkva se samo škropi blagoslovljenom vodom, a u posveti se razlije sv. ulje kojim se maže oltar.
- Za blagoslov se ne traži čvrst i nepomičan oltar, a za posvetu se traži, po mogućnosti od kamena ili od mramora.
- Blagoslov može obaviti i svećenik po dopuštenju mjesnoga ordinarija, a posvetu redovito čini biskup.
- Blagoslovljena se crkva može prenamijeniti u druge crkvene svrhe, centre, katehetske dvorane, a posvećena crkva mora ostati crkvom.
- Naslovnik blagoslovljene crkve može se promijeniti, a naslovnik posvećene crkve mijenja se samo po dopuštenju Svete Stolice.
- Osim toga, vanjski vidljivi znak posvećene crkve jesu križevi jednakih krakova uklesani u unutarnje crkvene zidove na 4, 8 ili čak 12 mjesta.
- Konačno, obljetnica posvete katedrale slavi se kao svetkovina, a u drugim župnim crkvama kao blagdan; a posveta župne crkve slavi se također kao svetkovina.
Nakon uređenja oltara i paljenja svijeća nastavljena je sv. Misa.