U Hrvatskoj za život najskuplji Zadar, Beograd u Srbiji, a Sarajevo u BiH

Invazija na Ukrajinu izazvala je val poskupljenja u cijelom svijetu, piše Večernji list BiH. Rastu cijene gotovo svega, od sirovina do gotovih proizvoda. Rezultat toga su i enormna poskupljenja koja su zahvatila gotovo sve europske gradove, pa se tako danas više novca izdvaja za stanarine, režije, ali i osnovne životne namirnice.

Gdje je najskuplje živjeti?

Stranica Numbeo, koja analizira troškove života u gradovima diljem svijeta, objavila je rang-ljestvicu najskupljih i najjeftinijih gradova za 2023. Prema njezinim izračunima, grad s najvećim indeksom troškova života u Europi je švicarski Basel. Promatrajući podatke koji se odnose na regiju, dolazi se do zaključka kako je Zadar najskuplji za život, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Zadar je zauzeo 141. mjesto, samo dva mjesta iza slovenske Ljubljane. Nakon Zadra slijedi Dubrovnik, koji se nalazi na 145. mjestu. Zagreb je treći i nalazi se na 150. mjestu, a iza njega su Rijeka na 172., Split na 173. te Osijek na 189. mjestu. Glavni grad Srbije Beograd zauzeo je 186. mjesto u Europi, a nakon njega je Budva na 188. mjestu. Glavni grad Albanije, odnosno Tirana, zauzeo je 194. mjesto. Na popisu su se našla i tri grada iz Bosne i Hercegovine. Prema ljestvici, najskuplji grad za život u BiH je Sarajevo, na 206. poziciji među 238 rangiranih gradova i s indeksom troškova života od 38,6. S indeksom troškova života od 36,6 Banja Luka se našla na 223. mjestu. Na popisu 238 gradova svoje mjesto našla je i Tuzla, i to na 227. mjestu i s indeksom 35,5. Najjeftiniji za život su ukrajinski gradovi koji se nalaze odmah iza Prištine, a to su Harkiv, Lavov, Odessa i Djnipro, dok se Kijev smjestio između Prištine i Niša. Prilikom rangiranja gradova vodilo se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prijevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma i slično kako bi se dobio ukupan indeks troškova života. Koristeći Numbeove podatke, napravili smo usporedbu u pet gradova. Budući da je Zadar najskuplji grad kada promatramo regiju, provjerili smo koliko je za život potrebno četveročlanoj obitelji. Prema Numbeovim procjenama, četveročlanoj obitelji u ovom gradu u Hrvatskoj za život je potrebna 4861 KM, i to bez stanarine, dok je onima koji žive sami potrebno 1405 KM. Ručak za dvije osobe u restoranu srednje klase od tri slijeda stoji 130 KM. Režije koje podrazumijevaju struju, grijanje, hlađenje, vodu i odvoz smeća za stan od 85 kvadrata iznose 380 KM. Karta lokalnim prijevozom za jednu vožnju u ovom gradu stoji 3 KM, dok je za mjesečni pokaz potrebno izdvojiti 78 KM. Mjesec dana djetetova boravka u vrtiću stoji 347 KM. Iako je očekivano, život u glavnom gradu Hrvatske nije najskuplji. Prema Numbeovim pokazateljima, u Zagrebu je za mjesec dana života potrebno 4728 KM. Za osnovne režije za stan iste veličine kao i u Zadru obitelji su potrebne 383 KM, dok će im za mjesec dana boravka djeteta u vrtiću trebati 274 KM.

Režije, vrtić...

Život u glavnom gradu Srbije malo je jeftiniji nego u Zadru. Naime, prema podacima svjetske baze podataka o troškovima života, četveročlanoj obitelji u Beogradu za mjesec dana života, i to bez stanarine, potrebne su 3832 KM. Ručak za dvije osobe u restoranu srednje klase stajat će oko 66 KM. Prema detaljnom izračunu, za osnovne režije potrebno je izdvojiti 285 KM, dok će roditelje mjesec dana boravka djeteta u vrtiću stajati 532 KM. Obitelji koja ima četiri člana, a živi u Sarajevu, za život je potrebno oko 300 KM manje nego u Beogradu. Za osnovne životne troškove obitelji u Sarajevu potrebno je 3506 KM, dok će im 298 KM trebati za režije. Troškovi vrtića u glavnom bh. gradu iznose 342 KM, dok će dvije osobe za ručak u restoranu platiti 50 KM. Bh. grad koji je također našao svoje mjesto na listi je i Banja Luka. Obitelji u gradu na Vrbasu mjesečno je potrebno 3305 KM, za režije trebaju izdvojiti oko 298, dok će roditelje troškovi vrtića stajati 242 KM, a ručak za dvije osobe stajat će jednako kao i u glavnom bh. gradu. Da je danas živjeti postalo izuzetno izazovno, najbolje pokazuju iznad navedeni podaci, posebno kada se uzmu u obzir mjesečni prihodi koji su znatno niži od troškova života. Kako uopće uspjeti podmiriti sve troškove i preživjeti, pitanje je na koje danas nitko nema iskristaliziran odgovor, ali jedno je jasno - živjeti se mora.