Županijska policija sa sjedištem u Mostaru objavila je da provodi provjere o masovnim prijevarama s fiktivnim prijavama birača u većinskom hrvatskome dijelu grada na lokalnim izborima te su odbacili prigovore bošnjačkih stranaka i udruga da vode progon Bošnjaka. Prema priopćenju MUP-a HNŽ-a, zajedno s Policijskom upravom Mostar postupaju po nalogu hercegovačko-neretvanskog Županijskog tužiteljstva zbog sumnji na počinjenje više kaznenih djela na lokalnim izborima u Mostaru.
Istraga prijevara
Objasnili su kako se zbog masovnog fiktivnog prebacivanja birača prikupljaju dokazi s obzirom na odredbe Kaznenoga zakona o udruživanju radi činjenja kaznenih djela, izbornih prijevara te ovjeravanja neistinitog sadržaja, kao i zloporabe položaja i ovlasti. Bošnjačke udruge i vodeći SDA optužili su policiju i županijski MUP da progone Bošnjake, što su oni opovrgnuli. Objasnili su kako policija ne postupa po željama niti će podleći bilo kakvim političkim pritiscima te medijskim napadima. Nakon okončanja izbornog procesa upućeno je više kaznenih prijava zbog izbornih prijevara. Po istim navodima, usmjeravanjem birača utjecalo se na izborni rezultat u gradu na Neretvi gdje su prvi put nakon 12 godina 20. prosinca prošle godine održani izbori za lokalna tijela vlasti. Zajedno s istragom nezakonitosti doznaje se kako se već održavaju neformalni sastanci na kojima se s vijećnicima pokušava opipati puls njihovih stranaka, ali i osobnih očekivanja oko konstituiranja gradske vlasti, izbora vodstva Gradskog vijeća, gradonačelnika. Iz Hrvatske republikanske stranke ustvrdili su kako su prijevare u Mostaru, o kojima se priča, samo paravan za vođenje razgovora između HDZ-a BiH i SDA oko raspodjele fotelja. No, kako se doznaje iz redova HDZ-a BiH, o foteljama se do sada uopće nije razgovaralo. Objasnili su kako će se tek službeni razgovori voditi nakon što se okončaju svi pravosudni postupci te Središnje izborno povjerenstvo konačno proglasi službene rezultate. Još je u zraku veliki broj upitnika oko toga kako će se taj proces odviti, ali i čime će rezultirati. Naime, svima je jasno, pod uvjetom da ipak bošnjački blok predvođen SDA ostane u jednome komadu, da se bez njih i HDZ-a BiH neće moći napraviti nikakva kombinacija koja bi mogla u Gradskome vijeću donijeti proračun, za što je potrebno dvije trećine vijećnika, odnosno 24 od ukupno njih 35. Prvom sjednicom predsjedat će najstariji vijećnik i time će se odrediti daljnji tempo procedure. Naime, najprije se bira vodstvo Gradskoga vijeća, od predsjednika do vodstva nacionalnih klubova. Izbor čelnoga čovjeka Gradskog vijeća s obzirom na njegovu nacionalnost, međutim, ne mora značiti da iz reda toga naroda neće biti i gradonačelnik. Naime, naknadno nakon što se izabere gradonačelnik, predsjednik Vijeća bira se iz reda drugoga konstitutivnog naroda. Oko toga tko će biti gradonačelnik otvaraju se najmanje tri, a moguće i četiri kombinacije. Kako su do sada najavljivali iz tri najsnažnije političke grupacije, njihovi najistaknutiji odnosno vodeći ljudi lista bit će predloženi za gradonačelnika.
U prvome krugu 24 ruke
Najprije su to Mario Kordić kao predstavnik HDZ-a BiH, odnosno Zlatko Guzin iz SDA koalicije. Ambicije da dobije gradonačelnika istaknula je Naša stranka kandidiranjem Irme Baralije koja se istaknula dobivenom presudom Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Postoji više kombinacija kako će doći do izbora gradonačelnika. Moguće je da bude izabran u prvome krugu glasanja uz potporu 24 vijećnika, što je najmanje vjerojatna opcija.
Najrealnija je da u drugome krugu prođu Kordić i Guzin, a to bi onda, s obzirom na dosadašnja iskustva, generiralo i treći krug. U tome slučaju bilo bi tajno glasanje, a što onda vodi do potpune neizvjesnosti. Druga, nešto manja realna mogućnost jest da se u drugome krugu nađu Kordić i Baralija.