U javni sektor uvodimo moratorij na zapošljavanje

Prvi potezi nove Vlade Federacije BiH će biti oni koji se najbrže mogu izvesti. Izabrali smo pet ili šest prvih aktivnosti koje su lako izvodljive, brze i mogu dati brze učinke, istaknuo je u intervjuu za agenciju Anadolija Fadil Novalić, kandidat SDA za premijera FBiH. On je naveo kako je to “svakako populistička mjera moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru i državnim službama i javnim korporacijama”. “Taj učinak neće dati neku brzu korist, ali prestat će proizvoditi štetu. Znamo da to svakim danom ima ekspanziju do neslućenih razmjera. Takva nam je situacija da je to jedini amortizer zapošljavanja, ali to, naravno, nekada ćemo morati vratiti nazad. To je jedan od prvih poteza”, ocijenio je Novalić. Odmah potom nova Vlada FBiH kao drugi korak koji će povući, bit će, naglasio je Novalić, pojednostavljenje obračuna na plaće. Na taj način će, naglašava budući federalni premijer, “odmah dati poslodavcima signal da će prvo uslijediti pojednostavljenje, a onda u vremenu koje dolazi i smanjenje obaveza na plaću”.“Jedna od akcija je i u sferi socijalnih davanja za braniteljsko-invalidnu populaciju. Planirali smo da ona budu dijelom u certifikatu za kupovinu domaćih produkata, eventualno plaćanje električne energije i telefona. Planiramo i aktivnosti u sferi socijale, pokazati da smo socijalno osjetljivi što jesmo, da hoćemo ekonomsku reformu koja uvijek ide na štetu socijale. Prvo moramo amortizirati taj socijalni udar koga nemamo namjeru kanibalizirati nego amortizirati i održati u zoni snošljivosti. Možemo pokazati recimo uvođenje asimetričnog plaćanja električne energije, nešto što je olakšanje onim koji su siromašniji, a opterećenje onima koji to mogu podnositi”, naveo je Novalić.Sam program mjera za privredni rast i zapošljavanje do 2018. godine, koji je Novalić predstavio i koji je dobio podršku Glavnog odbora SDA, podrazumijeva osam strateških ciljeva, 49 projekata odnosno programa i 140 aktivnosti.Smanjenje opterećenja na plaće za dvije do tri godine Budući federalni premijer naglašava kako je smanjenje opterećenja na plaće najstimulativniji čimbenik za zapošljavanje.“Mi smo svjesni da poslodavci mogu bolje, mogu više, ali imaju strah od novih poteza. Svi mogu sigurno 10 do 15 posto povećati svoje poslovanje. Imaju strah od ove situacije jer je dosta nesređena, obveze su velike, papirologija je glomazna. Osnovno što jeste, ono što je smetnja povećanju zaposlenosti jesu velike obveze. One se mogu početi realno smanjivati. Ovo je sada pojednostavljenje, a za dvije do tri godine kada učinak proizvodnje bude jedna druga mjera koja u tom cilju bude predviđena za povući, bit će oslobađanje svih nezaposlenih koji imaju taj status od obveza prve dvije godine”, objašnjava Novalić.“Cilja se”, navodi, “na dvije stvari: izvući neke ljude iz sive zone i da to na određeni način bude nagrada, odnosno bonitet svima onima koji bi eventualno imali mogućnost na ekspanziju poslovanja, ali se iz određenog razloga boje”.“Nakon što izvučemo taj određeni broj uz taj bonitet, istina, i uz kaznu malo veću za zapošljavanje na crno, nakon dvije godine će ta skupina ljudi za koju smatramo da će biti oko 30 do 40 tisuća, početi uplaćivati. To što uplate naravno nećemo dati na raspolaganje fondovima koji su dakako već na granici održivosti, nego ćemo to vratiti poslodavcima kao realno smanjenje opterećenja. Poslodavci će to moći konzumirati na dva načina: možda će moći malo povećati i plaće ljudima pa će narasti potrošnja, a dio će možda koristiti u investiranje za ekspandiranje posla”, ocijenio je Novalić.Naglašava kako su izvori kapitala nužni tako da će se osigurati kroz taj dio koji se vraća iz tog povećanog obuhvata. Pri tome, navodi Novalić, “ne postoji mišljenje da treba smanjivati sadašnje fondove zato što su oni na granici održivosti”. Njih, zaključuje budući federalni premijer, najprije treba restruktuirati i dovesti u stanje da mogu podnositi manje prihode. To su aktivnosti koje su planirane za sljedeće godine.Novalić ističe kako je najvažnije smanjenje javnu potrošnju koja zauzima oko 46,7 posto bruto društvenog proizvoda i koja je “suzila kapitalno igralište na kojem igra realni sektor”.“Da je realni sektor dvije trećine, a ona trećina, bilo bi uredu. Moramo to mijenjati, ali smo se opet vratili na socijalno osjetljivo društvo. Ne možemo sada reći da 20 posto ljudi ide na ulicu jer onda ćemo opet imati problem nezaposlenosti. Kroz moratorij je predviđeno da će prirodni odljev koji je 2,5 posto godišnje značajno smanjiti potrošnju. Ako gledate da je to 100 tisuća ljudi u javnom sektoru u FBiH, onda je to 7500 do 10.000 ljudi za četiri godine, i to je veoma značajan broj. Taj broj se prikazuje kao smanjenje javne potrošnje”, naveo je Novalić. Druga strana će biti harmonizacija plaća jer “imamo veliki disbalans u plaćama: imamo neku najnižu razinu koja ima najveću plaću”. “Harmonizacijom plaća, također, možemo”, naglašava Novalić, “ostvariti neku uštedu”. “Zaboravljamo svi materijalne troškove: svi govorimo o smanjenju javne potrošnje, svi ciljaju hoće li to biti smanjenje ljudi, a možemo se svi zajedno potruditi da smanjimo materijalne troškove koji su neživa stvar. Što nas briga, možemo ih smanjiti veoma radikalno kako bismo zadovoljili cilj - smanjenje javne potrošnje. Nije nam cilj smanjenje plaća, niti smanjenje ljudi, zaposlenih, ali prirodnim odljevom je moguće to postići. To radi Hrvatska ovih dana”, naglašava Novalić. “Daleko najveća potrošnja”, ističe Novalić, “je u županijama gdje se odvija najviše događaja. “To izaziva potrebu”, cijeni on, “da je u županijama koje imaju svoje ustavne ovlasti, potrebno da se harmoniziraju neki propisi kako bi svi bili bolji”.“FBiH nema veliki kapacitet zaduživanja jer ona ima ograničene prihode. Oni su sada na nekih 1,7 milijardi, a godišnje treba 2,3 - 2,4 milijarde KM. To se nadomiješta iz raznih zaduživanja. Najprije treba smanjiti potrošnju pa se onda zahvaliti MMF-u. Sasvim sigurno restruktuiranje, odnosno reforma sustava je vrhunska kategorija. Ja znam da bi svi da se to obavi za 15 dana, međutim, to nije nastajalo tako kratko pa ne može biti ni izliječeno tako kratko. Morat će se dopustiti vremenu da počnu djelovati učinci na jednoj strani smanjenja javne potrošnje, a na drugoj gospodarskog rasta koji planiramo kroz bonitete. Ta dva poteza kao jedna vučna sila mogu dovesti do nekog balansa u budućnosti”, zaključio je Novalić.Ističe da je je nepokriveni deficit FBiH milijardu maraka i da “tu nema alkemije: tu se mora štedjeti, a s druge strane imati učinke”. Sve to treba, navodi, svesti na nulu. “Gospodarstvenicima se”, naglašava Novalić, “sada nudi da oni u biti pomognu sami sebi: ‘Dajte povećajte obuhvat, ali to što povećate vratit ćemo vama’”.“Ne možemo sada računati da ćemo mi smanjiti fondove jer su i ovako svi na granici izdržljivosti. Ne možemo uzeti odatle kako bismo vratili gospodarstvu. To je nemoguće. Održivost socijalne sfere nam je imperativ jer inače nećemo imati mirno okruženje za reforme”, upozorio je Novalić. Naglašava da su u gospodarskoj reformi, gospodarskom i ekonomskom rastu bitne investicije. “One su sada kod nas milijardu maraka - 20 posto su državne, 80 posto privatne. Unutar tih investicija osjeća se da naše gospodarstvo stagnira. Naši kapitalni potencijali su potrošeni. Znači nemamo rasta. Mi moramo posegnuti za tim vanjskim čimbenicima i zato se govori o privlačenju stranih investicija. Ali, ne dominantno. Možemo aktivirati neke apstinirajuće investicije koje je ovo naše okruženje možda odvratilo. O tome govori dosta visoka štednja od 8,4 milijarde maraka. Nije išlo u investiranje nego je išlo u štednju. Ljudi jednostavno ili ne smiju investirati ili ne znaju što će s tim novcem”, naglasio je Novalić. Navodi kako govorimo o privlačenju stranih investicija zato što se govori o padu domaćeg kapitala. “U tom slučaju”, ističe Novalić, “moraju se davati boniteti za privlačenje stranih investicija što je također, predviđeno programom. Doduše, ističe Novalić, programom je predviđeno samo privlačenje strateških investitora.Privlačenje stranog kapitala, navodi, ne može se provesti bez strane pomoći i poticaja: “Došli smo u takvu situaciju i inače smo sve slabašniji. Ne možemo bez strane potpore.” “Austrija je ovdje završila svoj investicijski ciklus u bankarstvo i osiguravajući sektor. Mi osobito puno očekujemo od tri zemlje za koje vjerujemo da su prijateljske. To je svakako Njemačka, Turska i SAD. SAD veoma pozitivno djeluje na ovom prostoru i veoma često pomaže sve procese koje vode ekonomskom oporavku ili integracijama. U tom smislu, i Turska je u fokusu. Očekujemo potporu, ne samo ono što se smatra potporom: da sada napune neki fond već agresivniji dolazak, jer imamo izrađene i ideje i privlačenje stranih investitora je jako liberalno, dramatično, liberalnije nego prije. Očekujemo da u tu zonu privučemo jako veliki broj turskih tvrtki koje smatramo da su tržišne i prijateljske. Već sada imamo jak turski angažman od studenata koji ovdje studiraju do kompanija i bankarskog sektora. Ali, mislimo da bi ta razina mogla biti značajno veća”, zaključio je Novalić. Budući federalni premijer naveo je kako još nikakvo usuglašavanje nije počelo oko pitanja podrške koalicije unutar koalicijskog ugovora programu mjera za gospodarski rast i zapošljavanje do 2018. “Naglašavamo da je program samo jedan open books - otvoren u kojem i oni mogu ubaciti, bilo bi jako dobro, neke dobre ideje i izbaciti neke koje iz njihovog vidika nisu prihvatljive. U svakom slučaju trebamo napraviti program koji je za sve prihvatljiv i koji je provodiv. Nemojmo ni provoditi ono što je nemoguće i što će bilo tko blokirati. Nema razloga. Očekujem konsenzus na programu koji je otvoren. Da se dogovorimo o tome što ćemo provoditi”, naglasio je Novalić. On kao premijer FBiH ne očekuje probleme u suradnji s kolegama iz bh. entiteta RS. “Mislim da to pitanje nije toliko složeno zato što je ekonomija egzaktna znanost. Ona je došla do toga da sada moramo vući poteze bez obzira dopadaju li se oni nama ili ne. Nikome se ne dopada smanjivati javnu potrošnju, tretirati socijalne fondove, prebacivati na javni sektor. To su nepopularne metode. U Izaslanstvu EU su nam jasno rekli: mora vam biti lošije kako bi vam bilo bolje. To je pravilo koje funkcionira. Ekonomija je neumoljiva znanost, ona važi je li to FBiH ili RS, Srbija, RH. Potrošili smo sve slobodne agregate kapitala. Sada moramo razmisliti kako stvoriti nove. Pa ćemo se onda opet dogovoriti kako ih trošiti”, ocjenjuje Novalić.