Od nekadašnje prosječne hercegovačke varoši uronjene u monotonu socijalističku osrednjost i letargiju koja je zrcalila i zračila iz sivih pročelja grbava asfalta, nedovoljno pometenih ulica..., Ljubuški je doživio cjelovit preobražaj i prometnuo se u privlačan, ugodan grad za život, piše Večernji list BiH. Obnovljene i umivene ulice, nogostupi, rasvjeta, središnji trg, nove zgrade, kružni tokovi, igrališta, parkovi...
Infrastrukturni projekti
I u administrativno-statusnom određenju od 2019. je grad. Posljednjih godina uradilo se doista puno na kanalizacijskoj i cestovnoj infrastrukturi. Veliki projekt osiguranja pitke vode za svako kućanstvo u svim ljubuškim selima pri samome je kraju. Trenutačno je aktualna izgradnja zapadne obilaznice i zapadnog kraka kanalizacije. O izgradnji kanalizacijske mreže u zapadnom dijelu grada potpisan je ugovor s Hrvatskim vodama, jedan dio i obilaznice i kanalizacije je završen. Ovih dana završena je glavnina posla na izgradnji novog parka pokraj stadiona Babovac. Trenutačno se preuređuje dionica Ulice Petra Barbarića, od kružnog toka u središtu grada do zapadne obilaznice. Kad se govori o napretku i preporodu Ljubuškog, zasluga pripada dugogodišnjem gradonačelniku Nevenku Barbariću. Vodio je Ljubuški 16 godina, četiri mandata. Vješto je koristio različite inicijative i fondove EU-a, vlada i institucija europskih i drugih zemalja, prekograničnu suradnju s RH, pomoć Hrvatima izvan RH te domaća proračunska sredstva i fondove, Županije i FBiH, te sredstva iz domaćeg ljubuškog proračuna. Nakon što je 2020. izabran u Hrvatski sabor, na čelno mjesto Ljubuškog došao je Vedran Markotić. Njegovo proteklo gradonačelničko vrijeme bilo je obilježeno koronakrizom, mjere koje je donosio bile su prilično dobre, realne i logične, a nastavio je i neke projekte koje je pokrenuo Barbarić. Dobar potez i iskorak bila je odluka Gradskog vijeća Ljubuškog u rujnu 2020. o pružanju financijske potpore investitorima u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata – Cerno. Markotić je ubrzo potpisao tri ugovora o gradnji triju tvornica u Ljubuškom. U listopadu 2020. potpisan je ugovor s tvrtkom Mesna industrija Braća Pivac o kupnji zemljišta u gospodarskoj zoni Mostarska Vrata – Cerno. U proljeće sljedeće godine tvrtka braće Pivac počela je gradnju tvornice za skladište, pakiranje, prerađivanje, sušenje, maloprodaju mesa i mesnih prerađevina. Plan je da se na početku rada zaposli od 50 do 70 radnika. U ožujku 2021. potpisan je ugovor s njemačkom tvrtkom Simtech o kupnji zemljišne parcele u gospodarskoj zoni Zvirići na kojoj će Nijemci graditi tvornicu za proizvodnju elektronike, a u siječnju 2022. s tvrtkom Met Consulting, u vlasništvu grupacije FEAL iz Širokog Brijega, o kupnji dviju parcela u gospodarskoj zoni Mostarska Vrata – Cerno. - Društvo FEAL u Ljubuškom gradi proizvodni pogon za strojnu obradu, čija je prvenstvena namjena izrada potkonstrukcija za fotonaponske elektrane. Vrijednost investicije je oko osam milijuna KM, a u prvoj godini planirano je zapošljavanje 20 djelatnika uz potencijalno širenje do 50-ak. Završetak radova i otvaranje planirano je polovinom ove godine – rekao je za Večernji list Ante Musa, direktor Društva FEAL d. o. o. Široki Brijeg. U objema ljubuškim poslovnim zonama šire se i polja solarnih panela i proizvodnja “zelene energije”, turizam je ušao na velika vrata u Ljubuškom. Zaštiti kulturno-povijesne baštine poklanja se briga. No, ne može se zanemariti činjenica da se odlazi. No, gradska vlast, prema mogućnostima, poduzima mjere demografske politike i stvaranja uvjeta za ostanak. Značajno su smanjene cijene za djecu u gradskom Dječjem vrtiću, daju se novčane potpore privatnim vrtićima, donesena je odluka o subvencioniranju prve stambene nekretnine za mlade, daju se potpore studentima, besplatan prijevoz učenika, besplatni udžbenici, naknade i potpore rodiljama... Iako zvuči pomalo nevjerojatno, u ovom trenutku u Ljubuškom se gradi osam stambenih zgrada s oko 220 stanova.
Kvadrat od 2200 KM
- Svi će se stanovi završiti do kraja ljeta, neki prije, neki poslije. U Ljubuškom se neprestano grade stanovi, istina ne u ovom broju, sad je naišao neki val, ljudi se boje inflacije i kupuju stanove. Novac gubi vrijednost, ulaže se u nekretnine. Prosječna cijena stana je 2200 KM po m2, premda ima i nešto skupljih, do 2500 KM po m2 – kaže nam višegodišnji graditelj stanova u Ljubuškom. Dodaje da stanove kupuju naši ljudi u inozemstvu, većinom u Njemačkoj te manjim dijelom u SAD-u, Kanadi, Australiji, potom domaći mladi bračni parovi koji podignu kredit u banci i ljudi koji imaju ušteđevinu i žele je zaštititi od inflacije. Danas (ponedjeljak, 20. veljače) u Ljubuškom svečano i slavljeničko ozračje, obilježava se i slavi Dan Grada – svečana sjednica Gradskog vijeća Ljubuškog je u hotelu Bigeste u 11 sati.