Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) planira u predstojećem razdoblju značajne investicije u infrastrukturu i modernizaciju tehničkog sustava za upravljanje zračnim prometom u BiH. Kako ističe ravnatelj BHANSA-e Davorin Primorac, ovo je logičan razvojni korak nakon preuzimanja kontrole nad zračnim prostorom BiH. Ovi projekti uključuju sve zračne luke u BiH te Ortiješ u Mostaru, gdje je i sjedište Agencije.
- BHANSA je programom rada za 2023. godinu, među ostalim, definirala primarni strateški cilj kapitalnih ulaganja u objekte, infrastrukturu i radnu okolinu koja bi omogućila bolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi na svim lokacijama Agencije. Realizaciju ovog cilja za svoje sjedište na lokaciji Ortiješ u Mostaru ostvarila bi provođenjem aktivnosti na uređenjima, sanacijama, popravcima i izgradnji objekata, infrastrukture i radne okoline sveukupnog kompleksa BHANSA-e. Dio lokacije i objekti koji su ustupljeni na korištenje BHANSA-i u Ortiješu bivši su vojni objekti koji su prethodno služili vojnoj funkciji i koji nisu građeni u civilne svrhe te bili prometno i komunikacijski izolirani. Objekti su dotrajali i u vrlo su lošem stanju. Mi smo osigurali potrebnu projektnu dokumentaciju koja je osnova za uređenje, sanacije, popravke i izgradnju. Čim dobijemo odobrenje za gradnju, krenut ćemo u realizaciju kapitalnih infrastrukturnih ulaganja.
Večernji list: Što će sve obuhvatiti ti radovi u Ortiješu?
- Prvenstveno, potpunu revitalizaciju i sanaciju postojećeg objekta bivše vojarne u kojoj se trenutačno nalazi upravna zgrada BHANSA-e. Potom rekonstrukciju postojećeg objekta vojarne gdje će se nalaziti nova upravna zgrada BHANSA-e. Na lokacijama devastiranih objekata izgradit će se novi i suvremeni objekt amfiteatra za potrebe centra za obuku, budući školski centar za obuku kontrolora zračnog prometa. Također je planirana izgradnja objekta koji će služiti u svrhu organizacije i provedbe unutarnje zaštite, sanacija objekta u kojem će biti smješteni središnji UPS i agregat, sanacija i modernizacija kontrolnog tornja, uređenje parternih površina i hortikultura, što podrazumijeva izgradnju novih prometnih veza, parkirnih površina, uređenje zelenih površina. I u konačnici, planirano je proširenje postojećih prostorija zgrade ATC simulator za smještanje novih toranjskih simulatora potrebnih za obuku i kontinuirane treninge osoblja kontrole letenja i pseudopilota.
Večernji list: Kakvi su radovi predviđeni na drugim lokacijama u BiH?
- Strateški plan kapitalnih ulaganja za Sarajevo uključuje projektiranje potpuno novog kontrolnog tornja JPAKL Sarajevo na novoj lokaciji koju Agencija tek treba odrediti u suradnji s Međunarodnom zračnom lukom Sarajevo, a do realizacije ovog velikog projekta planirani su radovi na sanaciji postojećeg kontrolnog tornja. Rekonstrukcija, sanacija, uređenje i proširenje objekta predviđeno je i u Banjoj Luci, gdje su također planirani pripremni radovi za uvođenje radarske kontrole u Jedinici prilazne i aerodromske kontrole letenja Banja Luka. U Tuzli smo, unatoč pandemiji u 2020., završili sanaciju i modernizaciju kupole kontrolnog tornja, a daljnji planovi uključuju sanaciju i modernizaciju pridruženih zgrada kontrolnog tornja te uređenje meteoparka.
Večernji list: Što pokazuje analiza zračnog prometa u prošloj godini? Možemo li reći da je došlo do njegove stabilizacije?
- Čak 95% obujma zračnog prometa čine preleti preko BiH, dok 5% letova slijeće i polijeće iz naših zračnih luka. Iz navedenog možemo zaključiti da glavni utjecaj na oporavak obujma zračnog prometa BiH imaju preleti. U 2022. došlo je do potpunog oporavka zračnog prometa u BiH i možemo reći da smo prošle godine imali više od 99% obujma zračnog prometa iz 2019., čak 20% više od planiranog. Zračni prostor BiH u 2022. koristilo je više od 440.000 letova. U većini međunarodnih zračnih luka u BiH također primjećujemo impresivne brojke. Zračna luka Sarajevo bilježi rekordnu godinu, s 14% većim obujmom komercijalnog zračnog prometa u odnosu na 2019., Banja Luka 68% više prometa, dok je Tuzla blizu potpunog oporavka.
Večernji list: Kakvi su planovi i projekcije za ovu godinu kada je u pitanju zračni promet iznad BiH i koji su rizici?
- U predstojećem razdoblju očekujemo značajni porast obujma zračnog prometa, prvenstveno zbog rasta prometa između zapadne Europe i turističkih destinacija. Na razvoj prometa značajno će utjecati i širenje kapaciteta nove zračne luke u Istanbulu i uspostava dodatnih veza sa zapadnom Europom. Već u prvim mjesecima ove godine uočavamo rast. A glavni rizici za evoluciju prometa u predstojećem razdoblju su visoka inflacija i nesigurnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Dulje razdoblje konflikta s većim poremećajima u tržištu energije moglo bi proizvesti veći problem globalnim ekonomskim tokovima. Osim toga, veliki problem je nestalnost cijena goriva te kako će kompanije prenijeti taj trošak na putnike,u tržištu koje se još uvijek oporavlja krize prouzročene pandemijom COVID-19.
Večernji list: Kakva je kadrovska situacija u BHANSA-i zbog specifičnosti njezine djelatnosti? Najavili ste početak vlastite obuke stručnih kadrova.
- Započeli smo postupak obuke dodatnog kontrolorskog osoblja, i to 14 oblasnih kontrolora letenja, 9 prilaznih proceduralnih kontrolora letenja te 2 aerodromska kontrolora letenja. Obuka za kontrolore letenja provest će se u BiH. Ključni planovi za predstojeće razdoblje uključuju i razvoj Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru u cilju postizanja sposobnosti samostalnog školovanja kontrolora zračnog prometa, kako za naše potrebe tako i za potrebe ostalih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Uspostavom trening-organizacije, osim osiguravanja ovog kritičnog ljudskog resursa, omogućit će se i dodatni prihodi Agenciji pružanjem usluga stručnog osposobljavanja kontrolora na tržištu, odnosno za druge ANSP-ove.