Izbori zastupnika za Europski parlament iz Republike Hrvatske održavaju se u nedjelju, posljednjeg dana u tjednu koji je Europa odredila za provedbu ovoga procesa. U nizu zemalja izbori su se već održali te je stvorena šarolika slika s rezultatima koji su se pomaknuli malo nadesno, no uz zabrinjavajući rast krajnje desnice, ali i ništa manje radikalne ljevice. Četvrti put zaredom državljani Republike Hrvatske imaju mogućnost sudjelovati na izborima za Europski parlament, biti dio najvećeg svjetskog festivala demokracije u kojem žitelji 27 država članica s više od 448 milijuna žitelja biraju zastupnike u zakonodavno nadnacionalno tijelo koje ima 705 zastupnika. Dvanaest ih se bira iz RH. Izbori za zastupnike iz Republike Hrvatske održavaju se nedugo nakon što su okončani oni za Hrvatski sabor te je uspostavljena nova Vlada. Birališta se, jednako kao i u Hrvatskoj, otvaraju u Bosni i Hercegovini od 7 sati te će biti otvorena do 19 sati. U zaključenom popisu birača čak 216.760 njih bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno je registrirano. Većina je takvih u BiH, kojima ne treba nikakva posebna potvrda kako bi glasovali, piše Večernji list.
Tijesni izbori
U BiH se može glasovati na sedam lokacija, i to tamo gdje su smješteni diplomatsko-konzularni uredi Republike Hrvatske. A u pitanju su identične lokacije na kojima će se glasovati kao i na posljednjim saborskim izborima. Prema objavi iz Veleposlanstva Republike Hrvatske, glasovanje u glavnome gradu Bosne i Hercegovine organizira se izvan prostorija predstavništva, i to na adresi Franjevački međunarodni studentski centar, Zagrebačka 18, koji se nalazi u naselju Grbavica u Sarajevu. Za područje koje pokriva Generalni konzulat RH u Mostaru glasovat će se u sveučilišnom kampusu na adresi Matice hrvatske, odnosno na Filozofskom i Pravnom fakultetu. U Banjoj Luci će se glasovati na adresi Generalnoga konzulata RH u tome gradu koji se nalazi u Ulici Milana Karanovića 1. U Tuzli će se također glasovati na istoj lokaciji kao i za saborske izbore. I to u Hrvatskome kulturnome centru sv. Franje na adresi Stari grad 2. Izvan prostorija diplomatsko-konzularnog predstavništva glasovat će se i u Livnu - u prostorijama Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” na adresi Župana Želimira 19. U prostorijama Osnovne škole Vitez na adresi Josipa Kurevije 2 glasovat će se u tom srednjobosanskom gradu, a ista adresa bit će za birače u Orašju u Školskom centru fra Martina Nedića na adresi Osma ulica broj 66. S obzirom na to da je u slučaju europskih izbora cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, tako se i glasovi birača izvan zemlje pribrajaju listama stranaka, političkih subjekata ili neovisnih kandidata koji se natječu na izborima. S obzirom na to da izvan Hrvatske glasuje ipak razmjerno mali broj birača i ne postoji fiksna kvota zastupnika kao u slučaju Hrvatskog sabora, ti rezultati nisu bitnije utjecali na raspodjelu mandata. Što, međutim, ne mora nužno biti slučaj na ovogodišnjim izborima. Ponajprije zato što procjene govore kako bi moglo biti jako tijesno. Uz to, u Europski parlament bi se mogli plasirati i oni kandidati koji su objektivno niže na listi, ali koji uspiju privući preferencijske glasove. Treba reći kako je moguće preferirati samo jednu listu i samo jednoga kandidata, što nije slučaj na izborima u Bosni i Hercegovini i što je na posljednjim saborskim izborima dovelo do razmjerno većeg broja nevažećih listića jer su ovdašnji birači navikli preferirati veći broj birača. Definirano je kako pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Izbori za Europski parlament su važni za projekt same Europske unije, a možda još više za one zemlje koje još nisu postale dio toga društva.
Višestruka korist
Među kojima je i Bosna i Hercegovina. To se najbolje vidi na primjeru prvog susjeda Republike Hrvatske koja je iskoristila milijarde potpore iz europskih fondova koji pak očito potpomažu razvoj te zemlje i približavanje ove posljednje zemlje članice “Staroj Uniji” koju čine i najveće i najutjecajnije Njemačka i Francuska. U slučaju Bosne i Hercegovine integracija u zajednicu europskih obitelji bila bi konačni odmak od ratnih politika i mitova koji se godinama grade, bilo da su ambicije o stvaranju nacionalnih država s dominacijom najbrojnijeg naroda, a s druge pak strane projektima secesije. A eurointegracije najvažnije su za Hrvate koji, najprije kao narod i cijelo njihovo vodstvo, jedini nemaju rezervnih planova s integracijama izvan toga okvira.
Poglavito ne na istoku. Ili pak u nekim zamišljenim regionalnim projekcijama krnje Jugoslavije. Zato je izlazak na izbore za Europski parlament, pa čak to bila stvar protokola, važan kako bi se dodatno osnažio europski duh Bosne i Hercegovine te potaknuli drugi dionici procesa o važnosti europskoga procesa. Koji je u mnogočemu sličan s prošlosti BiH isprepletene sukobima i prijeporima. •