U nedostatku snijega planine u BiH okreću se cjelogodišnjem turizmu

U onim dobrim starim vremenima početkom veljače planinama se nije moglo primirisati. U ovim danima 2012. Hercegovina je bila zametena snijegom kakav nisu zapamtili ni najstariji žitelji. Ovih dana je plus 20. Vrijeme je proljetno. Ljudi šetaju. Na snazi je anticiklona “Zeus”. Sve je ovo neobično. Dok se piše o planinama, izvlače se arhivske fotografije jer zamislite Blidinje ili Kupres bez pravog snijega, a upravo se to i događa. Međutim, ako zimski turizam već ne može funkcionirati u punom kapacitetu jer nema snijega, onda može na neki drugi način.

200 raznih vrsta
O tome je govorio i ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle ističući da je sezona uspjela, iako je jasno da bi s više snijega bilo i još više turista. - Naša sreća je što imamo mogućnosti planinarenja, alpinističkog penjanja, brdski biciklizam, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom i slične aktivnosti. U Parku prirode Blidinje žive mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta i do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi i najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike - kazao je među ostalim. Turisti posjećuju Blidinjsko jezero, nekropolu stećaka u Dugom polju, Franjevački samostan u Masnoj Luci te prirodni fenomen Hajdučka vrata, spomenik Divi Grabovčevoj... - Imamo veliki broj domaćih gostiju, ali i iz susjednih zemalja koji dolaze na Blidinje kako bi se odmorili i obišli svoje vikendice, a oni koji ih nemaju dođu na jednodnevni izlet na ručak i šetnju - kazao je Kutle o Blidinju, na kojem je oko 1500 vikendica, sedam restorana, motela i hotela..., a još ako se ubuduće počnu poštovati svi građevinski standardi pa da ne dolazi do požara, jasno je da će turistima biti privlačno tu doći jer će se na kraju krajeva osjećati i sigurno, a to je u današnjem svijetu itekako bitno. Sve spomenuto pomaže Blidinju da razvija cjelogodišnji turizam i ne ovisi isključivo o snijegu. A tako i mora biti. U svom završnom radu Tina Mamić bavila se ekonomskim posljedicama klimatskih promjena na turizam, s osvrtom na RH, a što se može primijeniti i na BiH. - Turistički sektor posluje u okružju velike neizvjesnosti klimatske varijabilnosti. Na razini destinacije, veličina utjecaja klimatskih promjena ovisit će ponajviše o važnosti turizma u gospodarstvu pojedine zemlje, adaptivnom odgovoru sektora turizma, ali i o interakciji klime s drugim varijablama u turizmu. Budući da su klimatske promjene gotovo nepredvidive s obzirom na mnoge čimbenike koji imaju utjecaj na klimu, procjene i analize za dugoročno razdoblje ne mogu biti sasvim precizne. No, mogućnosti koje pružaju razni meteorološki modeli doprinose razumijevanju klimatskih modifikacija i poznavanju fizičkih učinaka i pritom podižu svijest o potrebi za prilagodbom na globalnoj razini - navela je Mamić.

Učinci i troškovi modifikacija
Naglasila je važnost istraživanja turističkog ponašanja, kakvog na ovim prostorima nedostaje. - S obzirom na to da su izravni i neizravni učinci klimatskih promjena na turizam destinacija poglavito negativni, tako je turističkom sektoru u interesu da aktivno doprinese realizaciji prilagodbe i ublažavanja. Iako će klimatske promjene također omogućiti da nove regije i vrste turizma postanu atraktivne za turiste, neki dijelovi će biti više osjetljivi na klimatske promjene od drugih. Upravo zato učinci i troškovi klimatskih modifikacija ne mogu biti teret samo onih koji su izravno pogođeni, već i obveza za druge države, organizacije ili znanstvene institucije da planski potpomognu politiku adaptacije kako bi se poboljšala ukupna sposobnost prilagodbe. Navedena ograničenja u odnosu klimatskih promjena i turizma ukazuju na potrebe šireg i učinkovitijeg razmatranja problema klimatskih promjena na turistički sektor u cilju nastavka razvoja turizma na prihvatljiv i održiv način, polazeći od lokalne razine pa do globalnih razmjera - zaključila je u svom radu Tina Mamić. Turizam cijele godine na planinama ima potencijala, ali je potrebna jasnija strategija.