Hoće li u tjednima i mjesecima koji dolaze žitelji Bosne i Hercegovine konačno osjetiti toliko očekivani pad cijena, pitanje je na koje još uvijek nema definitivnog odgovora, no, financijsko okruženje, kao i stanje na tržištima energenata, repromaterijala i hrane upućuju na takav scenarij. Procjene ekonomskih stručnjaka, međunarodnih financijskih institucija, ali i očekivanja poslovne zajednice podudaraju se u jednom - u ovoj godini trebalo bi konačno doći do stabilizacije i usporavanja rasta cijena, iako se, procjene su, razina još uvijek neće vratiti na onu u vremenu prije početka inflatornog pritiska, piše Večernji list BiH.
Centralna banka BiH nedavno je provela anketu među predstavnicima financijskog sektora, komercijalnih banaka i osiguravajućih društava, a rezultati istraživanja upućuju na postupnu stabilizaciju kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću 2023. godinu, u kojoj se i dalje očekuje visoka inflacija, ali značajno niža nego u 2022. godini. Anketa je tako, vidljivo je iz istraživanja, pokazala kako očekivana agregirana inflacija za tekuću 2023. godinu iznosi 9%. Evidentno je, navode pritom iz Centralne banke BiH, da su očekivanja vezana uz inflaciju kontinuirano rasla u protekloj godini jer su ranije ankete davale niže projekcije (4,8% u ožujku i 6,7% u rujnu prošle godine), a sve u skladu s cjenovnim kretanjima tijekom 2022. godine. No, ono što se može uzeti kao zaključak je očekivanje da se u ovoj godini ipak očekuje postupna stabilizacija inflacijskih očekivanja. Međutim, dodaje se, projekcije inflacije i dalje su neizvjesne, a prolongirani učinak šokova očekuje se i u idućem razdoblju. Kada je pak riječ o elementima o kojima i ovisi visina inflacije u BiH, objašnjeno je kako je, uz globalne čimbenike, koji dominantno određuju kretanje inflacije, razumno očekivati da će razlike u stopi inflacije među zemljama u velikoj mjeri ovisiti i o fleksibilnosti, strukturi i potencijalu domaćih ekonomija. S druge strane, u kontekstu očekivanja za iduću godinu, treba navesti dodatni optimizam u pogledu usporavanja inflacijskih kretanja. Naime, rezultati ankete dalje upućuju da će očekivana stopa inflacije za 2024. godinu značajno oslabjeti i sudionici su, prema posljednjem krugu anketiranja, indicirali da bi trebala iznositi 4,8%. Pitanje usporavanja inflacije treba promatrati i u kontekstu usporavanja ekonomskih aktivnosti; odnosno borba protiv inflatornog pritiska kao nužnost za posljedicu ima i pojavu recesijskih kretanja. Pritom je za ekonomiju u Bosni i Hercegovini, a poglavito izvozno orijentirani sektor, od ključnoga značaja, što će se u pogledu recesije događati u Europskoj uniji, a napose državama kao što su Njemačka, Hrvatska i Italija.