Idućeg tjedna u Sarajevo dolaze visoki dužnosnici Europske unije Catherine Ashton i Štefan Fuele. Nema dvojbe da su prosvjedi i nasilje koje se dogodilo proteklih dana na ulicama bh. gradova izravan povod za njihov dolazak u BiH. I unutar EU sve je više zahtjeva da se na određeni način korigira odnos EU prema BiH. O tome i mogućim posljedicama prosvjeda razgovarali smo s posebnim izaslanikom EU i šefom Izaslanstva EU u BiH veleposlanikom Peterom Sorensenom.
• Jesu li posljednji prosvjedi, posebno oni nasilni, bili spontani, ili su ‘dirigirani’, kako tvrde neki bh. političari?
-Vidjeli smo veoma legitimne zahtjeve prosvjednika koji nisu iznenađujući za bilo koga tko dobro poznaje BiH, mjere za borbu protiv korupcije, učinkovitija administracija, stvaranje uvjeta za zapošljavanje i razvoj, više mogućnosti za mlade ljude, uključujući zapošljavanje prema sposobnostima, transparentnost u procesu privatizacije.
Ako pročitate prošlogodišnje izvješće Europske komisije o napretku, u njemu su izložena sva ta pitanja, tako da je nezadovoljstvo građana koje smo vidjeli očekivano.
Naša snažna poruka za sve je da optužbama o orkestriranju ne odvraćaju pozornost sa stvarnih problema. Kao što ste vidjeli, visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Catherine Ashton i veleposlanici zemalja članica EU u BiH su osudili nasilje koje se dogodilo.
• Vidite li u njima samo socijalnu dimenziju, imajući u vidu da se ističu i neki politički zahtjevi kao što je ukidanje županija?
-Ovo su bili prosvjedi zbog ekonomskih i socijalnih problema. Neizbježno je da tijekom tih događanja budu spomenuti i određeni zahtjevi političke prirode, ali zato je važno za sve da pažljivo čuju koje su zebnje iznesene i da se potom pozabave tim pitanjima u sklopu otvorenog dijaloga. I dopustite da se svi prisjetimo da EU čvrsto vjeruje kako su promjene ustavnog poretka moguće samo uz dogovor svih strana i uz provedbu već definiranih demokratskih procedura.
• Kako komentirate činjenicu da su se prosvjedi uglavnom zadržali na većinski bošnjačkim područjima ako se zna da je socijalna slika slična i u ostatku zemlje?
-Vidjeli smo prosvjede širom zemlje, uključujući one koji nisu bili u većoj mjeri medijski popraćeni, tako da se ne slažem s premisom ovog pitanja. Kao što vidite, socijalna situacija je slična u cijeloj zemlji i tijekom mojih vlastitih obilazaka svih krajeva BiH imao sam priliku čuti veoma slična strahovanja u svim mjestima. Mnoga od ovih pitanja se najlakše rješavaju u sklopu procesa europskih integracija koji se odnosi na cijelu zemlju. Sudjelovanje u prosvjedima na miran i zakonit način je građansko pravo. U EU vjerujemo da je aktivno sudjelovanje građana od temeljne važnosti za zdravu demokraciju i od vitalnog značaja za proces europskih integracija.
Iz tog razloga, sve moje kolege i ja strogo odbijamo bilo kakva nastojanja da se nedavna događanja iskoriste za podizanje etničkih tenzija, uključujući i pokušaje preko medijskih organizacija.
• Jesu li potrebni BiH prijevremeni ili izvanredni izbori u ovom trenutku?
-To je pitanje za političke stranke i, naravno, Središnje izborno povjerenstvo bi trebalo razmotriti tehničke detalje. Čini se da bi s pravnog i tehničkog aspekta bilo teško organizirati izbore. Ne zaboravimo da su izbori već sazvani za listopad.
• Nakon prosvjeda u BiH, i unutar EU se čuju poruke kako bi trebalo promijeniti pristup BiH i ubrzati njezin put u EU, a unutar Europskog parlamenta ima onih koji kažu da ne treba inzistirati na provedbi presude ‘Sejdić i Finci’ kao uvjetu. Očekujete li službenu promjenu stava?
-Mislim da su ministri vanjskih poslova EU ponovno stavili težište na BiH nakon njihovog sastanka održanog u ponedjeljak i to je veoma dobrodošla vijest. Visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije je izjavila pred Europskim parlamentom da moramo razmotriti na koji način možemo uraditi više, tako da u sljedećim tjednima očekujem pokretanje razgovora u vezi toga.
• Što možemo očekivati od predstojećeg posjeta europskih povjerenika Catherine Ashton i Štefana Fuelea?
-Bilo kakva da je vrsta radnog ili službenog posjeta iz Bruxellesa, ili prijestolnica zemalja članica EU, uvjeren sam da ti dužnosnici žele pokazati zabrinutost EU za građane BiH, sastati se s različitim ljudima i dobiti dojam iz prve ruke. Ovdašnji problemi i pitanja su jasni – mnoga pitanja su istovjetna onima u drugim zemljama regije – a takvi posjeti dijelom služe da se formulira reakcija EU.
• Posljednja rezolucija Europskog parlamenta o BiH vrlo jasno ističe neke političke probleme u BiH. Kako vi komentirate kritike separatizma i unitarizma u BiH koje su se mogle čuti u Strasbourgu?
-Europski parlament je institucija koja demokratski predstavlja sve građane EU, tako da su njegove rezolucije bitne i mi ih pažljivo čitamo.
Nedavna rezolucija je obuhvatila veliki spektar pitanja, što će nam pomoći u radu da se informiramo. Međutim, ponovno naglašavam da su ustavne promjene moguće samo konsenzusom i dogovorom uz poštovanje demokratskih procedura.
• Strahujete li od eskalacije krize u BiH tijekom predizbornog razdoblja?
-Ne, mislim da su vlasti BiH, nakon savladavanja određenih izazova, koji se tiču koordinacije, uspostavili javni red i ispravno je što su tako uradili.
U bilo kojoj zemlji građani traže konkretne mjere, tako da Bosna i Hercegovina nije ništa drugačija po tom pitanju.
Oni žele da njihovi vođe pokažu sposobnost voditi, a ne žele gubiti vrijeme na konfrontacije i manipulacije. Vjerujem da će pozornost biti usmjerena na rješavanje temeljnih problema upravljanja, a ne na nerealne zahtjeve u svrhu političkog marketinga.
• Koliko je realno u ovakvom ambijentu očekivati ozbiljnije razgovore o provedbi presude ‘Sejdić i Finci’ prije raspisivanja općih izbora?
-Mora biti. Sve zemlje moraju nastaviti s radom i u vrijeme izbora i drugih unutarnjih pitanja. Vlade moraju biti u stanju raditi više stvari odjednom. Građani ne zaslužuju ništa manje od toga.