- Mi nismo svjesni što imamo - s ponosom za Večernji list BiH ističe Josip Vekić, inženjer lovstva i zaštite prirode te voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato kod Čapljine, pa razlaže:
Patka gogoljica
- Kod nas se gnijezde glavata patka i patka gogoljica, koje spadaju među ugrožene vrste pataka u Europi. Solidna je populacija tih pataka, a Hutovo blato jedino je područje u Bosni i Hercegovini gdje se gnijezde. Po našoj evidenciji, gnijezdi se između 100 i 150 primjeraka glavate patke, koju ovdje zovu i riđak. Kod nas je za sada njihova populacija stabilna. Ljudi iz raznih udruga i lokalni lovci ne znaju koliku imamo sreću da te ptice imamo na gniježđenju. Glavata patka postala je cjelogodišnja stanarica, ovdje ostaje i preko zime. Tako isto i Netta rufina, patka gogoljica, jedina patka čiji mužjak ima jarkocrveni kljun. To je jedna od zanimljivih vrsta koja je kod nas najprije zimovala, a u posljednjih nekoliko godina se i gnijezdi. Prema našoj evidenciji, gogoljica se udomaćila, pa joj se svake godine populacija povećava za pedesetak posto.
Nije vama lako, čuvate ptičje blago, s obzirom na navike stanovništva?
- Nije problem, međutim, neodgovornih ljudi uvijek ima, pa se znaju dogoditi upadi. Mislim da neki od tih ljudi znaju koje ptičje blago imamo u Hutovu blatu, ne bi ga uznemiravali. Ne znamo koliko je to bogatstvo jer nismo naučili da toga nema. Primjerice, kod nas je par promila europske populacije raznoraznih vrsta. Mi nismo došli u taj stadij da nema nekih vrsta na koje smo naviknuli, od grlice, raznih pataka koje su ugrožene, pa do prepelice, to su kod nas česte vrste i normalne. Imamo sreću da kod nas nije toliki problem, ali globalno, europska i svjetska populacija je desetkovana - konstatira ing. Vekić te dodaje:
- Hutovo blato je posljednje utočište vrsta koje su na proputovanju. Kako je posljednjih godina globalno zatopljenje ili mir u staništu, sve vrše vrsta ovdje ostaje, ili preko zime ili u proljeće na gniježđenju, nema potrebe da se sele dalje. Sa sjevera dođu ovdje, ne idu u Afriku. Onda se u proljeće ponovno vrate na sjever Europe, a neke se ostaju gnijezditi u Hutovu blatu. Prema našoj evidenciji, u prosjeku svake druge godine jedna nova vrsta se počne gnijezditi ovdje.
Koncert žaba
Dok smo vodili razgovor s ing. Vekićem, počeo je pravi koncert žaba, za čiju neuobičajenu brojnost on kaže: "Žabe su tu, kažu ima dosta čaplji pa žaba nema. Imamo mi i čaplje i blistave ibise ove godine, međutim, visoke vode ove su godine bile pogodne razmnožavanju žaba."
Spomenuli ste blistavog ibisa, oni nisu baš česti stanari Hutova blata?
- Ove godine ima dovoljno hrane i vode, pa su ostali u mješovitoj koloniji gdje ima nekoliko tisuća kormorana i raznih čaplji, kojima su se pridružili ibisi. U takvoj koloniji oni nađu sigurnost. Bila su po jedan, dva, tri para, ove godine smo evidentirali rekordnih 36 parova koji su ostali na gniježđenju. Oni su u proputovanju. Ako su dobri uvjeti za gniježđenje, ako ima hrane, popravnih livada kao ove godine, koja je hidrološki jako dobra godina, oni ostaju i u toplijem dijelu godine.