Ivandan je najznačajniji blagdan ljetnog ciklusa. Prema predanju, sveti Ivan je rođak Isusov, njegov preteča, veliki židovski prorok, prvi svjedok-apostol Isusa, Isusov krstitelj, pustinjak, pokornik, propovjednik... Bogat folklorni sadržaj ovaj blagdan duguje poklapanju s vremenom ljetnog solsticija, najdulje noći i početka ponovnog slabljenja sunca. Tako se u večer uoči Svetog Ivana pale krijesnice u Hercegovini i zovu ih svitnjaci.
Najsvečanije u Podmilačju
Nekoliko desetaka tisuća vjernika iz svih krajeva BiH, Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja i ove se godine, uoči i na sam blagdan svetog Ivana Krstitelja slilo u njegovo svetište u Podmilačju, nadomak Jajca, koje je utemeljeno još u XV. stoljeću. Jedno od najvećih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u BiH pohode i mladi i stari, siromasi i bogataši, ljudi različitih vjera i nacija. Svima je zajednička molitva za zagovor sv. Ive o čijim iscjeliteljskim moćima postoje mnoga svjedočanstva. Samo u razdoblju od 959. do 1973. zabilježena su 42 slučaja ozdravljenja. Mnoga izlječenja nisu zabilježena iako se o njima u narodu govori. Sv. Ivi na poseban se način utječu duševni bolesnici.
Vodeći se načelom da medicina liječi, a Bog ozdravlja, mnogi su se i ove godine molili za zagovor moćnom zaštitniku sv. Ivanu Krstitelju, prelazeći pješice i više od 100 km kako bi uoči i na blagdan sv. Ivana bili u njegovu svetištu u Podmilačju.
A hodočasnici, od kojih su mnogi put prešli bosi, u Podmilačje su stizali sa svih strana, ne samo iz Jajca i okolnih župa, već i Lašvanske te župa Lepeničke doline iz kojih se pješačilo po 120 i više kilometara. Većina hodočasnika do Podmilačja je stizala preko Vlašića, a nakon odmora i okrepe u Dobretićima, važno je bilo stići na misu za bolesnike koja je služena uoči blagdana sv. Ive. Ove godine predvodio ju je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski. Kardinal je pod misom blagoslovio vodu s čudotvornog podmilačkog izvora Mrtvalj i njome blagoslovio brojne hodočasnike koji su na misno slavlje pristigli iz svih dijelova BiH, ali i Hrvatske.
U svojoj se nadahnutoj propovijedi nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić dotaknuo brojnih aktualnih tema povezavši ih sa životom i djelovanjem sv. Ivana Krstitelja. Nekoliko desetaka tisuća vjernika u ovom, kako ga još nazivaju, bosanskom Jordanu u dolini Vrbasa pozorno je slušalo svaku kardinalovu riječ.
“Osim ekonomskih razloga, većina ide jer traži kruha nad pogačom..., gdje su onaj naš ponos, hrabrost, ljubav i spremnost ginuti za svoju grudu, svoju vjeru i narod...”, zapitao se kardinal te onima koji, unatoč svemu, žele otići, poručio kako će lako do novca, ali će zbog njega izgubiti srce i dušu ovdašnjeg čovjeka. Govoreći o formuli suživota naroda na ovim prostorima, nadbiskup vrhbosanski je kazao kako mora vrijediti sljedeće pravilo: “Ono što tražiš sebi, moraš priznati i drugima”, kazao je.
Središnje misno slavlje na sam blagdan sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju predvodio je fra Pavo Filipović, voditelj Hrvatske katoličke misije u Aachenu.
“Vrilo” u Knešpolju
Deseci svećenika sudjelovali su u misama služenim u Podmilačju uoči i na blagdan sv. Ive te ispovijedalo vjernike. Među njima bio je i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić. Proslavi Sv. Ive nazočili su i predstavnici političkog života. Među njima i Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta
FBiH, Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, Milijan Brkić, potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske.
U mnogim krajevima među ivandanskim običajima značajan je i kult vode. Tako je i u Knešpolju kod Širokog Brijega. Nekim izvorima, kao što je “vrilo” u Knešpolju, pridaju se posebna ljekovita svojstva, pa su ranije na taj izvor, na Ivandan, dolazili ljudi i dovodili stoku iz udaljenih sela. Procesijom od mjesne crkve do izvora rijeke Crnašnice započela je svečanost proslave blagdana svetoga Ivana Krstitelja u Knešpolju gdje se nakon procesije slavila sveta misa. Svečano misno slavlje predvodio je fra Goran Azinović, vikar župe Čitluk. Nakon svete mise održana je tradicionalna večer folklora pod nazivom “Crnašnico - izvore života 2017.”.