Bez poljoprivrede nema budućnosti, a koliko je nama u BiH to jasno, upitno je s obzirom na to da netko hranu mora proizvesti da bi čovječanstvo živjelo, a to već dugo nismo mi u BiH jer se kod nas farme zatvaraju, a plodna zemljišta na kojima bi raslo voće i povrće odavno su zapuštena.
Euforija koja se dogodila za vrijeme pandemije nije dugo trajala, pa su se žitelji ove zemlje brzo prebacili u fazu - “ima u trgovini”. Međutim, kako vrijeme bude odmicalo, svijest bh. građana će se mijenjati, ne zato što bismo, možda, mi sami to željeli, već zato što ćemo biti prisiljeni na to jer uvozna je hrana u mnogo slučajeva bezukusna. A za uspjeh poljoprivrede u BiH u budućnosti bit će potrebna kombinacija čovjeka i tehnologije.
Povećanje produktivnosti
Digitalizacija poljoprivrede u BiH postaje sve važnija tema jer tehnologija počinje igrati ključnu ulogu u modernizaciji ovog sektora. Ova tranzicija uključuje primjenu naprednih tehnologija poput senzora, dronova, softverskih rješenja i satelitskog nadzora, što omogućuje preciznu poljoprivredu i povećanje produktivnosti, a ključni trendovi u digitalizaciji poljoprivrede u BiH koje ćemo izdvojiti su precizna poljoprivreda koja omogućava farmerima da bolje upravljaju resursima poput vode i gnojiva, čime se smanjuju troškovi i negativan utjecaj na okoliš.
Senzori za vlagu i hranjive tvari u tlu, kao i dronovi za nadgledanje usjeva, pomažu farmerima u donošenju informiranih odluka. Zatim platforme za poljoprivredne podatke koje omogućavaju praćenje vremenskih uvjeta, tržišnih cijena i drugih čimbenika koji utječu na proizvodnju. U BiH se razvijaju rješenja koja pomažu poljoprivrednicima optimizirati svoje aktivnosti kroz analizu podataka. Tu su i pametni sustavi navodnjavanja koji koriste senzore za mjerenje potrebe za vodom i svakim su danom sve popularniji. Važna je i edukacija poljoprivrednika. Uvođenje digitalnih tehnologija u BiH također uključuje obuku poljoprivrednika kako bi se osiguralo da mogu učinkovito koristiti nove alate. Organiziraju se radionice i online platforme koje pružaju edukaciju o modernim poljoprivrednim praksama. Istaknute su i državne inicijative. Postoji sve veća potpora vladinih institucija i međunarodnih organizacija koje podržavaju razvoj digitalizacije poljoprivrede u BiH. Ove inicijative uključuju financiranje, grantove i projekte koji pomažu uvođenju novih tehnologija u ruralna područja.
Ovdje ćemo izdvojiti jedan segment koji bi se uskoro mogao početi ozbiljnije primjenjivati, a to je upotreba dronova u poljoprivredi. Detaljnije je to opisao Forbes za BiH objavivši da su inovativne tehnologije u poljoprivredi ključne za bh. budućnost. - Inovativna rješenja i tehnologije sve više mijenjaju lice poljoprivrede diljem svijeta, a BiH polako ulazi u tu novu eru u cilju povećanja produktivnosti i održivosti. Uvođenje tehnologija poput dronova, automatskih sustava za navodnjavanje, robotike i blockchaina donosi poljoprivrednicima niz pogodnosti koje omogućuju preciznije upravljanje resursima i smanjenje gubitaka usjeva.
Jedan od najvažnijih pristupa je regenerativna poljoprivreda, koja se temelji na očuvanju i obnavljanju poljoprivrednih površina. Ova praksa, koja sve više dobiva na važnosti i u BiH, pomaže u očuvanju zdravlja tla, povećanju bioraznolikosti i smanjenju negativnih utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredne aktivnosti. Upotreba dronova postaje sve popularnija među poljoprivrednicima u BiH. Ove bespilotne letjelice omogućuju nadzor usjeva i stoke, prskanje gnojiva i monitoring zdravlja poljoprivrednih kultura putem naprednih senzora. Također, poljoprivrednici mogu koristiti dronove za praćenje pašnjaka i otkrivanje problema na poljima. Poljoprivredna robotika ubrzava procese kao što su žetva, sadnja i sortiranje usjeva.
U BiH, gdje poljoprivreda čini važan dio gospodarstva, sve veći broj farmi počinje koristiti ove robote kako bi povećale učinkovitost i smanjile potrebu za ljudskom radnom snagom, što je posebno važno u vrijeme nedostatka radne snage - stoji u Forbesovoj analizi. Navodi se i da moderna rješenja omogućavaju poljoprivrednicima u BiH prilagoditi se klimatskim promjenama, povećati prinose i smanjiti troškove, čime osiguravaju održivu i profitabilnu proizvodnju hrane za buduće generacije. S obzirom na važnost poljoprivrede za ekonomiju zemlje, integracija ovih inovacija bit će ključna za njezin daljnji razvoj.
Uvoz od dvije milijarde KM
Poljoprivreda u BiH suočava se s brojnim izazovima, uključujući visoku razinu ovisnosti o uvozu hrane. Prema podacima iz 2023. godine, više od 60% hrane koja se konzumira u zemlji dolazi iz uvoza. Uvoz voća i povrća kontinuirano raste, pa tako BiH uvozi žitarice, voće, povrće i meso u vrijednosti većoj od 2 milijarde KM godišnje.
Prema statističkim podacima, BiH je tijekom 2022. uvezla više od 500.000 tona žitarica, dok je proizvodnja pšenice i kukuruza na domaćem tržištu znatno smanjena zbog nedostatka ulaganja i modernih tehnologija. Uvoz mliječnih proizvoda također raste, a procjenjuje se da se godišnje uveze više od 100 milijuna litara mlijeka. Uvoz povrća, uključujući krumpir i rajčicu, iznosi oko 200.000 tona godišnje, što je pokazatelj ozbiljne ovisnosti o stranim tržištima i to je već dugo potrebno mijenjati.