Broj napada na svećenike i vjerske službenike te objekte, što se može pripisati vjerskim, ali i nacionalnim motivima, porastao je u BiH u prošloj godini u odnosu na godinu dana ranije, navedeno je u izvješću Ureda za međunarodne vjerske slobode američkog Državnoga tajništva, piše Večernji list BiH.
Incidenti, od kojih su svi prijavljeni policiji, uključivali su prijetnje vjernicima i vjerskim dužnosnicima, uključujući i katoličkog kardinala Vinka Puljića, ometanje vjerskih obreda i vandalizam. Međureligijsko vijeće zabilježilo je tri incidenta protiv vjerskih službenika i 23 slučaja vandalizma nad vjerskim objektima.
Jača pritisak na Židove
Od 23 incidenta vandalizma, osam ih je bilo usmjereno na katolike, 10 na muslimane, tri na Srpsku pravoslavnu crkvu, a dva na Židovsku zajednicu. Godinu dana ranije zabilježeno je 17 incidenata vandalizma na vjerskim objektima, a identificirani su napadači samo u tri slučaja. Židovska zajednica BiH izvijestila je o značajnom porastu antisemitskog govora na internetu, posebice nakon sukoba između Izraelaca i Palestinaca u svibnju. Primjeri internetskog govora mržnje uključivali su ciljanje na članove Židovske zajednice, upućivanje im prijetnji smrću, poricanje holokausta, veličanje Hitlera i izjavu da "sve Židove treba poslati u plinske komore Auschwitza". U ožujku je jedna osoba nacrtala svastiku na nekrologu koji je visio na ulazu u Aškenašku sinagogu, sjedište Židovske zajednice, u središtu Sarajeva. Osmrtnica je bila izrađena istaknutom članu Židovske općine u Sarajevu. Počinitelj je otkriven. Nepoznata osoba je 9. svibnja na pročelju crkve svetog Antuna Padovanskog u Bihaću nacrtala grafit koji vrijeđa Isusa. U blizini crkve na prometnom znaku bio je iscrtan kukasti križ, a na obližnjem panou ispisana parola "Nož, žica, Srebrenica" koja se odnosi na genocid u Srebrenici 1995. godine. Nepoznata osoba je 18. veljače ispalila više hitaca na munaru povijesne Aladža džamije u Foči, pri čemu je nastala manja šteta. Policija je izvršila istragu, ali do kraja godine nije identificirala osumnjičenoga. U izvješću se navodi kako je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio neobvezujuću rezoluciju o preimenovanju ulica, trgova, parkova, škola i drugih mjesta u čast zločinaca iz Drugog svjetskog rata. Riječ je o nacističkim suradnicima s imenima osoba iz zemlje koju je priznao Centar sjećanja na holokaust Yad Vashem. Ubrzo nakon donošenja rezolucije, vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA), koja je prvotno glasovala za rezoluciju, preokrenula je svoj stav i kritizirala inicijativu za uvrštavanje Bošnjaka na listu kolaboracionista nacista. Lider SDA Bakir Izetbegović izjavio je kako izbor koji su napravili bošnjački nacistički suradnici Husein Đozo, Mustafa Busuladžić i hafiz Muhamed Pandža treba vrednovati u njihovu "globalnom i povijesnom kontekstu". U izvješću se navodi kako su pripadnici Crkve i vjerskih zajednica uglavnom u lošijem položaju tamo gdje su manjina. I u prošloj godini nastavila se borba za povrat njihove imovine koju su im oteli komunisti. Naveli su kako je Jakob Finci, predsjednik Židovske općine, rekao da je BiH jedina zemlja u regiji koja nije učinila ništa da se riješi problem restitucije i da restitucija neće biti financijski teret za zemlju. Rekao je kako nedostatak rješenja predstavlja teret za vjerske zajednice jer bi im sporna imovina mogla biti važan i prijeko potreban izvor prihoda. Prema Finciju, dovoljno bi za početak bilo da se prizna vlasništvo nad objektima te da onda oni zapravo naplaćuju zakup za korištenje zgrada umjesto države.
Veći broj paradžemata
U izvješću je citirana i izjava kardinala Vinka Puljića kako iza posla restitucije ima dosta "prljavih igara". Izvješće navodi i kako je Vijeće muftija Islamske zajednice izvijestilo da nastavlja napore kako bi uvjerilo neregistrirane islamske džemate (poznate kao paradžemati), koji su okupljali većinom selefističke sljedbenike i koji su djelovali izvan nadležnosti Islamske zajednice, da prestanu s onim što su opisali kao "nesankcionirane" vjerske prakse i službeno se ujedine s Islamskom zajednicom. Islamska zajednica izvijestila je da je bilo 20 aktivnih paradžemata, u usporedbi s 11 u 2020. Prema riječima dužnosnika Islamske zajednice, razlika nije rezultat povećanja broja paradžemata, već boljeg prikupljanja podataka.