Prebrojavanje glasova za županije u Federaciji BiH još uvijek nije privedeno kraju, no, s obzirom na visok postotak obrađenosti biračkih mjesta, posljednji preliminarni rezultati vjerojatno će biti i konačni, barem kada je riječ o poretku političkih subjekata, broju osvojenih mandata u pojedinim skupštinama, piše Večernji list BiH.
Preliminarni podaci
Nakon HNŽ-a, ZHŽ-a i SBŽ-a, Večernji list analizirao je posljednje podatke Središnjeg izbornog povjerenstva za još tri županije u Federaciji Bosne i Hercegovine - dvije većinski hrvatske i jednu većinski bošnjačku, pri čemu se može izvući zaključak kako su HDZ BiH i SDA uglavnom prvi izbor birača, uz opasku kako u jednoj većinski hrvatskoj županiji dva politička subjekta - HDZ BiH i HNP vode gotovo izjednačenu utakmicu, dok im je iznimno blizu i HDZ 1990.
Kao što je poznato, Skupštinu Hercegbosanske županije čini 25 zastupnika, a najveći broj pritom će imati upravo navedena tri politička subjekta. Kakve će biti postizborne kombinacije, još uvijek treba vidjeti, no isto tako, jasno je da prve poruke upućuju na mogućnost dogovora triju stranaka.
Međutim, s obzirom na činjenicu da je Hercegbosanske županija jedna od triju koja je svojim Ustavom predvidjela dvotrećinsku većinu za potvrdu nove Vlade, isto tako je jasno kako će se tražiti partneri i u drugim strankama, vjerojatno onima iz bošnjačkog i srpskog naroda.
Kada je riječ o broju glasova među kandidatima, na osnovi obrađenih 96,15% biračkih mjesta, u kontekstu HNP-a najveći broj osvojio je Ivan Vukadin (2831), inače i predsjednik stranke te županijski premijer u mandatu 2018. - 2022. Kod HDZ-a BiH najveće povjerenje birača dobio je Dragan Konta, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH u HBŽ-u, osvojivši 1265 glasova. Listu HDZ-a 1990. nosio je Nediljko Rimac, a koji je na ovim općim izborima među ostalim kandidatima devedesetke dobio i najveći broj glasova (2102).
Druga većinski hrvatska županija koju smo analizirali - Posavska jedna je od onih u kojima će HDZ Bosne i Hercegovine moći samostalno formirati vlast jer će imati natpolovičnu većinu u Županijskoj skupštini. Na navedeni zaključak upućuje i razlika u broju glasova, kako ukupnih za cijelu stranku tako i kroz podršku pojedinim kandidatima, u odnosu na druge političke opcije.
Listu HDZ-a BiH predvodio je Đuro Topić, a koji je, na osnovi 98,18% obrađenih biračkih mjesta, dobio i najveći broj glasova (3690), što je više nego što su ukupno dobivale druge stranke u utrci za Skupštinu. Druga stranka po broju glasova je SDA, a na njegovoj listi najveći broj glasova dobio je Anes Osmanović (917). U poretku za Skupštinu slijedi HDZ 1990., a na čijoj je listi najveći broj glasova dobio Joso (Marijan) Oršolić (595).
U većinski bošnjačkoj županiji - Zeničko-dobojskoj, vidljiva je značajna prednost SDA kad je riječ o ukupnom broju glasova, a na listi navedene stranke najveći broj glasova dobio je Mirnes Bašić (7342), predsjednik Vlade ZDŽ-a u mandatu 2018. - 2022. Druga stranka po broju glasova u ovoj je županiji SDP, a na njegovoj listi najveće povjerenje dobio je Mirsad Mahmutagić (3805). Treća politička opcija u županiji je Bh. inicijativa - Fuad Kasumović, a upravo je i nositelj liste sam Kasumović osvojio 11.991 glas.
Zastupljenost u vlasti
U kontekstu predstavljanja hrvatskoga naroda u ovoj županiji HDZ i stranke HNS-a trebali bi imati tri mandata u Županijskoj skupštini te u konačnici i biti dio nove županijske većine, odnosno Vlade, a što je i iznimno važno u kontekstu legitimnog političkog predstavljanja.