U prijeratnom Prijedoru najveći poslodavac bila je tvornica papirnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana, a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas je na prodaju. Osim Celpaka na području općine nalazi se najveći rudnik željezne rude Europe, Ljubija. Tvornica namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada preuzeta je u privatno vlasništvo.
Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka tvrtka Janjoš u privatnom vlasništvu. U Prijedoru svake se godine dodjeljuje književna nagrada “Skender Kulenović”, a svake treće Književni vijenac Kozare. Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina (gradina Zecovi sa slojevima pretpovijesne antike).
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek krajem lipnja ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Prijedor živi 89.397 stanovnika, dok je, prema popisu iz 1991. godine, općina brojala 112.543. Muškaraca ima 43.863, dok je žena 45.534.
Najviše Srba
Prema nedavno objavljenim službenim podacima stoji kako u Prijedoru danas žive 1762 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 6316. Bošnjaka je 29.034, dok je Srba 55.895.
Ostalih je 1571, 389 stanovnika je bez odgovora, dok se 746 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi.