Trend iseljavanja stanovništva, a osobito mladih ljudi iz BiH je sve izraženiji. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, u protekle dvije godine iz BiH je iselilo više od 80.000 ljudi.
Osobito je alarmantna situacija u pograničnim mjestima, a samo je u siječnju iz Livna odselilo 60 obitelji. Da situacija bude još teža, doprinosi i nemar države, koja ne poduzima konkretne korake kako bi zaustavili trend iseljavanja.
Iz BiH više ne odlaze samo mladi obrazovani ljudi već cijele obitelji bez obzira na nacionalnost. Takva praksa posebno je česta u pograničnim mjestima u BiH, ali i u drugim povratničkim lokalnim zajednicama. O problemu iseljavanja stanovništva iz BiH za Klix.ba su komentirali Mirhunisa Zukić. predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH i Senad Šepić, zastupnik u Zastupbičkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
“U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih obitelji u BiH, koji smo započeli u srpnju 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele obitelji rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba”, istaknula je Zukić.
Glavni razlog zbog kojeg se sve veći broj građana odlučuje napustiti BiH je loša ekonomska situacija, nemogućnost zaposlenja, osobito mladih ljudi i općenito besperspektivnost. Broj građana koji napuštaju BiH povećan je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a samo u siječnju 2016. godine oko 60 obitelji napustilo je Livno.
“U inozemstvo ne odlaze samo Bošnjaci povratnici, već i srpsko, ali i hrvatsko stanovništvo. Kada je u pitanju Posavina, također imamo alarmantne podatke o broju stanovnika koji odlaze iz BiH. Zatim zapadni dio zemlje, poput Livna, Tomislavgrada, Drvara i drugih mjesta – cijele mjesne zajednice odlaze u inozemstvo”, kazala je Zukić.
Ona je dodala kako se Unija za održivi povratak i integracije BiH sprema za jednu veliku kampanju kako bi preventivno djelovali i koliko toliko spriječili odlazak stanovništva.
“Ono što je važno istaknuti kada je riječ o iseljavanju jeste da imamo legalne i ilegalne odlaske. Od druge polovice 2015. godine i početka 2016. godine ipak imamo pozitivne naznake o smanjenju broja iseljavanja stanovništva u mjestima gdje se postupno razvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja jagodičastog voća, osobito u Hercegovini”, naglašava Zukić. To upućuje da obitelji koje planiraju odlazak mogu promijeniti mišljenje ukoliko vide određenu perspektivu za sebe.
“Mi želimo ljudima predstaviti realnu sliku odlazaka u inozemstvo, jer to nisu obećane zemlje, kako to ljudi često misle prije nego što se odluče za napuštanje BiH. Institucije BiH sustavno moraju početi rješavati problem masovnog iseljavanja stanovništva. Do sada smo imali obećanja pojedinih ministarstava, ali mi ljudima moramo ponuditi konkretne stvari”, zaključuje Zukić.
Da čelni ljudi državnih institucija moraju više uraditi kako bi zaustavili trend odlaska stanovništva BiH smatra i Senad Šepić. On ističe kako vodeće političke elite ovaj problem do sada nisu osobito tretirale.
“Tvrditi kako nam je dobro, a samo toga nismo svjesni je neozbiljno i neodgovorno i daleko od naše stvarnosti. Problem iseljavanja stanovništva vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti, i suočiti se s tim. Iseljavanja je uvijek bilo i bit će ga i dalje, i ono se ne može zaustaviti. Međutim, mi moramo ponuditi mladim ljudima prije svega posao, kako bi svoju budućnost gradili ovdje. To je goruće pitanje za ovu zemlju i što se prije suočimo s ozbiljnošću ovog problema, ova država će imati više nade za svoju budućnost”, istaknuo je Šepić za Klix.ba.
Šepić naglašava da je kao zastupnik u državnom parlamentu tražio sazivanje zajedničke sjednice oba doma Parlamenta BiH, s točkom dnevnog reda “Sprečavanje negativnog trenda odlaska ljudi iz BiH, s posebnim naglaskom na odlazak mladih, te utvrđivanje programa za zapošljavanje mladih u 2016. i 2017. godini”.
“Nažalost, Zajednički kolegij je odbio sazvati sjednicu s ovim temama, pravdajući to nadležnostima. Ako iseljavanje, na što ukazuju katastrofalne statistike po ovom pitanju nije zajedničko za sve u BiH, onda ne znam što bi bilo. Ovo je prioritet svih prioriteta. To bi nam trebala biti ključna točka naše, unutarnje ‘reformske agende’. Kome ostavljamo ovu zemlju, ako mladi i sposobni žele otići”, kazao je Šepić.
Ljudi iz BiH odlaze najčešće jer nemaju posla, ali ima i onih koji odlaze jer su nezadovoljni sustavom funkcioniranja institucija BiH. To se prije svega odnosi na netransparentnost prilikom zapošljavanja, neraspisivanje javnih natječaja, korupcija i još mnogo toga.
Primjer iz Srebrenika gdje je 8.500 nezaposlenih osoba govori da mladi ljudi najviše rade na tome da odu iz BiH. U takvoj situaciji brojka od 80.000 ljudi koji su iselili iz BiH u prošloj godini nije iznenađujuća.
“Vlast bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na sjednicama parlamenata i vlada na dnevni red se stalno vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi za neuspjeh u ekonomiji, recimo, mogli optužiti druge kako vas nacionalno ugrožavaju. To je model koji nas je, nažalost, doveo u današnju situaciju u kojoj mladi traže spas izvan ove zemlje. To je pogubno za budućnost BiH i važno je da se i mladi ljudi pokrenu i podignu svoj glas za zajedničku borbu za egzistenciju i ostanak u svojoj zemlji”, zaključuje Šepić.
Dosadašnja iskustva ukazuju da bi ljudi manje iseljavali iz BiH ukoliko bi im se pružila prilika za dostojan rad u vlastitoj državi. U suprotnome građani su spremni na najveće rizike upuštanjem u neizvjesne odlaske u inozemstvo, a osobito mladi ljudi. Ovim problemom država se mora ozbiljnije pozabaviti ili će BiH dočekati najcrnji scenarij nedostatka stanovništva, zaključuje Klix.ba.