Dok se BiH suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inozemstvu. Situaciju sa zapošljavanjem u BiH reflektira dvojnost: odljev kvalificirane radne snage i istodobni uvoz strane radne snage. Dok u BiH dolaze radnici iz Nepala ili Bangladeša, zemlje u koje državljani BiH najčešće idu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija, piše portal Večernjeg lista BiH.
Službene brojke
U skladu sa Zakonom o strancima, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad. Pokazuju to podaci Ministarstva unutarnjih poslova RH. Od toga, najviše dozvola izdano je u djelatnosti graditeljstva, njih 68.912. Slijedi djelatnost turizma i ugostiteljstva s 45.868 dozvola, potom industrije s 24.034 dozvole, prometa i veza s 11.497 dozvola te djelatnost trgovine s 5126 dozvola. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdana je 112.981 dozvola, 40.660 za produljenje dozvola te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882), ističe MUP RH. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2023. godine izdan je državljanima BiH, njih 38.236. Slijede državljani Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9922), Bangladeša (8749), Turske (5067) te Albanije (4244). Za bh. građane Slovenija je već godinama "obećana zemlja". Najčešće ovdje pronalaze poslove u tvornicama, prijevozu, trgovini i u građevinskom sektoru. Do kraja studenoga prošle godine tamo je bilo zaposleno 12.099 državljana BiH posredstvom Agencije za zapošljavanje BiH, a godinu dana prije čak 18.312. Također, podaci Agencije pokazuju da su od 2013. do 2021. dozvolu za rad u Sloveniji dobila ukupno 78.042 radnika, dok je rekorder po broju izdanih dozvola 2021. godina, kada je 19.575 radnika iz BiH dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji. Kako za Buku kažu u Agenciji, i u 2024. godini planiran je nastavak posredovanja u zapošljavanju naših državljana. Na osnovi višegodišnjih potreba zaključuju da će u Sloveniji i dalje biti traženi vozači, zavarivači, zidari, pomoćni građevinski radnici, armirači, fasaderi, elektroinstalateri, električari, različita zanimanja u proizvodnoj industriji… Za Sloveniju je u 2023. godini bila propisana minimalna bruto naknada od 1203,36 eura, a još uvijek nije objavljena minimalna naknada za 2024. godinu.
Tržište rada
Više od pola milijuna ljudi napustilo je BiH od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banje Luke. Posljednjih godina u BiH evidentan je porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. Posljedica je to odljeva domaće radne snage, koja bolje uvjete nalazi na tržištu Europske unije. - Prema podacima koje smo dobili, u prvoj polovini 2023. godine imamo najveći broj izdanih dozvola, ukupno 2490, 1475 koje se računaju u kvotu i 1005 onih mimo kvota, i najviše u oblasti građevinarstva - 999. To je za tih pola godine više negoli u cijeloj 2022. Ovo dokazuje da je potreba za tim kadrom izražena - kazao je medijima Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH.