Jedna država, dva entiteta i različita pravila kada je u pitanju zaštita majčinstva propisana Zakonom o radu. Naime, prema Zakonu o radu Federacije BiH, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na rodiljski dopust u trajanju od jedne godine neprekidno. Na osnovi nalaza ovlaštenog liječnika žena može početi rodiljski dopust 28 dana prije očekivanog datuma porođaja.
Rodiljski dopust
Žena može koristiti kraći rodiljski dopust, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Nakon isteka rodiljskog dopusta u Federaciji BiH žena s djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta ako propisom županije nije predviđeno dulje trajanje tog prava.
Ovo pravo može koristiti zaposleni otac djeteta ako žena za to vrijeme radi puno radno vrijeme. Kada je pak riječ o Zakonu o radu Republike Srpske, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na rodiljski dopust u trajanju od godinu dana neprekidno, a za blizance te svako treće i sljedeće dijete u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. S korištenjem rodiljskog dopusta također može početi 28 dana prije predviđenog datuma porođaja, a minimalan broj dana korištenja za ženu je 60. - Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsutnost, nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke, nastavi koristiti zaposleni otac djeteta. Žena može, na vlastiti zahtjev, uz suglasnost poslodavca, početi raditi i prije isteka rodiljske odsutnosti, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porođaja - stoji u zakonu koji je na snazi u RS-u.
Radno vrijeme
Isti zakon propisuje i da žena, ako počne raditi prije isteka vremena rodiljskog dopusta, ima pravo za vrijeme radnog dana, uz dnevni odmor, koristiti još i 60 minuta odsutnosti s rada radi dojenja djeteta. U Federaciji BiH pak zakon propisuje da žena, koja nakon korištenja rodiljskog dopusta radi puno radno vrijeme,
ima pravo odsustvovati s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta na osnovi nalaza ovlaštenog liječnika. Zakon iz RS-a propisuje i da majka stječe pravo na mirovinu za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uvjete za stjecanje prava na mirovinu uređene Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Gotovo jednaka prava u oba entiteta ostvaruju roditelji čija djeca trebaju dodatnu njegu. Kako se navodi u Zakonu o radu FBiH, nakon isteka godine dana života djeteta jedan od roditelja ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega. Isto pravo može koristiti i posvojitelj, odnosno osoba koja se brine o djetetu ako to roditelji iz raznih razloga ne mogu. Isto pravo vrijedi i u RS-u.
Također, u oba entiteta roditelji djece sa psihofizičkim smetnjama u razvoju koja nisu smještena u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu imaju pravo raditi pola radnog vremena, s tim da im pripada pravo na naknadu plaće za drugu polovinu punog radnog vremena. •