Internetski oglasnici i društvene mreže posljednjih godina obiluju oglasima u kojima se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi podrijetlom iz Njemačke, kako brendova koji se prodaju na bh. tržištu tako i onih koji još nisu stigli u BiH. Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice, deterdženti znatno skuplji od onih istoga brenda na policama domaćih trgovina. Mišljenja građana su podijeljena pa, dok jedni smatraju da su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi pak tvrde kako za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod, piše Večernji list BiH.
Tko je jači - tlači
- Nastojim što više proizvoda koje koristim nabaviti od prodavača njemačke robe jer se osjeti razlika u cijeni. Osim deterdženta za rublje, koji je skuplji nego u trgovinama, za ostale proizvode mi se čini da su jeftiniji, a uz to je moguće nabaviti nove proizvode koji još nisu stigli na naše tržište - kaže jedna Mostarka. Hrvatski europarlamentarci su prije nekoliko godina uspjeli postići da se isti proizvodi prodaju na razini cijele Europske unije. Jer je, pokazala su istraživanja, i u tom slučaju vrijedilo staro pravilo - tko je jači - tlači. Hrvatska je, kao najmlađa članica, osim Nutelle upitne kvalitete, dobivala i Coca-Colu koja je u sebi sadržavala glukozno-fruktozni sirup, a u to je spadao i prašak za pranje rublja Ariel, koji je imao nešto lošije performanse u mlađim članicama u odnosu na druge zemlje EU-a.
A kakva je situacija kod nas, nitko sa sigurnošću ne može reći. Subjektivno mišljenje potrošača u BiH je da su svi proizvodi na našim policama lošije kvalitete u odnosu na one na Zapadu. Najveće svjetske tvrtke za proizvodnju hrane i pića u zemljama s niskim prihodima u prosjeku prodaju proizvode koji su manje zdravi u odnosu na one koje prodaju u zemljama s visokim prihodima, navodi se u novom izvješću. Proizvodi koje prodaju tvrtke, uključujući Nestlé, PepsiCo, Unilever, Danone i Mars, među ostalim, procijenjeni su kao dio globalnog indeksa koji je objavio Pristup inicijativi za prehranu (Access to Nutrition Initiative - ATNI). Otkriveno je da su proizvodi 30 tvrtki prodavani u zemljama s niskim prihodima imali niže rezultate u sustavu ocjenjivanja zvjezdicama razvijenom u Australiji i na Novom Zelandu od onih koji se prodaju u zemljama s visokim prihodima. Ovo je prvi put da je indeks podijelio procjenu na zemlje s niskim i visokim dohotkom. U sustavu ocjenjivanja proizvodi su rangirani od jedan do pet prema njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, s pet kao najboljom ocjenom, a rezultat iznad 3,5 smatra se zdravijim izborom.
U zemljama s niskim prihodima portfelji multinacionalnih kompanija ocijenjeni su s 1,8 u sustavu. U zemljama s visokim dohotkom, gdje je testirano više proizvoda, ocjene su bile 2,3. - Vrlo je jasno da ono što te tvrtke prodaju u najsiromašnijim zemljama svijeta, gdje su sve aktivnije, nisu zdravi proizvodi - rekao je direktor istraživanja u ATNI-ju Mark Wijne za Reuters. Indeks je, ističu iz ATNI-ja, važan jer pakirana hrana sve više igra ulogu u krizi pretilosti, koja je sada globalni fenomen. Više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta živi s pretilošću, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Svjetska banka procjenjuje da 70 posto pretilih ili ljudi s prekomjernom težinom živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. - Obvezali smo se povećati svoju prodaju hranjivije hrane, kao i usmjeravati ljude prema uravnoteženijoj prehrani - rekao je glasnogovornik Nestléa i dodao da obogaćuju proizvode kako bi pomogli riješiti nedostatke nutrijenata u zemljama u razvoju.
Prethodna istraživanja
Neki prehrambeni proizvodi iste ili slične marke imaju različit sastav, ali nije uočen konzistentan zemljopisni uzorak, na što su se žalile zemlje članice iz središnje i istočne Europe, pokazali su rezultati paneuropske kampanje testiranja prehrambenih proizvoda koje je u 2019. objavila Europska komisija. Zajednički istraživački centar proveo je istraživanje u 19 zemalja članica, među kojima i u Hrvatskoj, u kojem su proizvodi ispitivani istom metodologijom radi boljeg uvida u problem dvojne kvalitete hrane.
Zajednički istraživački centar (JRC), interna znanstvena služba i služba znanja Komisije, analizirao je u studiji gotovo 1400 prehrambenih proizvoda. U devet njih utvrđena su odstupanja u sastavu unatoč istovjetnoj prednjoj strani pakiranja. - Veseli me što nije uočena razlika u sastavu prehrambenih proizvoda označenih robnom markom koji se prodaju na Istoku u odnosu na iste na Zapadu, ali zabrinut sam zbog toga što je i kod trećine proizvoda iste ili slične robne marke i pakiranja otkriven vidljivo različit sastav - izjavio je povjerenik Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje i kulturu, koji je nadležan za Zajednički istraživački centar.
Podsjetimo, rezultati analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda provedene u Hrvatskoj i Njemačkoj pokazali su kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika ni u kvaliteti ni u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda u trenutku kupnje bilo skuplje na hrvatskom tržištu. Analiza za bh. tržište nije ni rađena.