Varaždinska županija je županija s najviše srednjoškolaca koji su u protekloj školskoj 2023./2024. razred završili s odličnim, ne i 5,00 uspjehom, dok je Grad Zagreb prvo mjesto zauzeo kada se promatraju osnovnoškolci koji su u protekloj školskoj godini ostvarili odličan uspjeh. Ipak, u Hrvatskoj se mijenjaju trendovi kada je riječ o superodlikašima - nakon 11 godina, lanjska je školska godina ona koja ulazi u povijest s najmanje superodlikaša do sada.
Od 446.281 učenika u osnovnim i srednjim školama, 5,00 prosjek lani je imalo 72.950 učenika, što čini 16,35 posto svih učenika. Samo za usporedbu, u školskoj 2022./2023. u sustavu je bilo 75.758 superodlikaša, dok je školska 2019./2020. godina koja u povijest obrazovanja ulazi kao ona u kojoj je svaki peti učenik u Hrvatskoj imao titulu superodlikaša - iz svih predmeta peticu. Promatraju li se isključivo superodlikaši i u osnovnim i srednjim školama, onda su Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Zadarska županija one koje predvode u broju učenika koji baš iz svih predmeta imaju zaključenu peticu. U ukupnom broju superodlikaša u 11 promatranih godina najviše ih je u prvom i trećem razredu srednjih škola, kao i u prvom i četvrtom razredu osnovnih škola. Od školske 2013./2014. godine do prošlogodišnje 2023./2024. najveći pad superodlikaša zabilježen je u drugim i petim razredima osnovnih škola, i to za nešto više od osam posto.
Samo su lani od 35.911 svih hrvatskih prvašića 5,00 prosjek imala 17.752, a od ukupno 28.459 učenika IV. razreda srednjih škola 5,00 je imalo njih 1189. U školskoj 2023./2024. u odnosu na prethodnu godinu povećao se broj učenika koji su morali na popravni - u cijeloj generaciji ukupno 3969, točnije 2380 učenika i 1588 učenica. Tako je na popravni ispit moralo i petero učenika II. razreda osnovne škole, 216 učenika VII. razreda osnovne škole i 1462 učenika koja su lani pohađala prvi razred srednje škole. Promatrano po županijama, na popravnom ispitu najviše je bilo učenika Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije. I dok se postupno smanjuje broj superodlikaša, zabrinjava i drugi trend. Naime, posljednjih pet godina raste broj najmlađih učenika koji školsku godinu završavaju s nedovoljnim.
Protekle su školske godine 163 prvašića imala nedovoljan uspjeh, u školskoj 2022./2023. godini takvih je bilo 150, u školskoj 2021./2022. 155, a u školskoj 2020./2021. godini 131 prvašić s nedovoljnim uspjehom. U najplodonosnijoj školskoj godini, kad je gotovo nemoguće bilo ostvariti jedinicu, onoj 2019./2020., u cijeloj zemlji 98 prvašića imalo je nedovoljan uspjeh. Od 2013. pa do 2024. u školama raste, i to za čak 55,25 posto, broj opravdanih, a smanjuje se za 50,14 posto broj neopravdanih izostanaka učenika. Po ukupnom broju neopravdanih sati na cijelu generaciju, ispada da je svaki učenik lani prosječno sakupio 1,59 neopravdanih i čak 88,46 opravdanih izostanaka, što je u 11 godina vođenja statistike najveći broj opravdanih izostanaka učenika u školama. Čak 22,43 posto učenika dobilo je lani kaznenu mjeru, među njima i 10 prvašića. U cijeloj RH 150 učenika prvih razreda srednjih škola zbog ponašanja je kažnjeno najstrožom mjerom - isključenjem iz škole.