Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativan prirodni prirast. Zbog pada nataliteta, radikalno se smanjuje i broj upisane djece u školama, piše Večernji list BiH.
Posljednje tri godine
Osnovne i srednje škole u BiH u prošloj školskoj godini bile su siromašnije za čak 16.130 učenika, a smanjenje broja učenika bilježi se iz godine u godinu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 1850 osnovnih škola u BiH su u 2015./2016. školskoj godini upisana 291.342 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 5477 učenika, ili 1,8 posto. Stanje u srednjim školama još je gore. Naime, u 311 srednjih škola upisano je 133.228 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 10.653, ili 7,4 posto. Gotovo ista situacija bila je i godinu ranije. Na početku školske 2014./2015. godine u BiH su u 1812 osnovnih škola upisana 296.842 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 5291, ili 1,7 posto. U istoj školskoj godini u 311 srednjih škola upisan je 144.231 učenik, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 12.119, ili 7,7 posto. Što znači da je u toj školskoj godini u školske klupe sjelo 17.410 učenika manje nego godinu ranije.
Osnovne i srednje škole u BiH u školskoj 2013./2014. godini bile su siromašnije za 13.525 učenika. U toj školskoj godini upisano je 301.706 osnovaca te 156.312 srednjoškolaca. Broj učenika u osnovnim školama bio je manji za 3175, a u srednje škole upisano je 10.350 učenika manje nego godinu ranije, što je ukupno 13.525 učenika manje.
Pad nataliteta
Pad nataliteta i loša ekonomska situacija u državi glavni su uzroci za drastično smanjenje broja učenika u bh. školama. Zbog njih su stotine učionica ostale potpuno prazne. Udio starije populacije u BiH je udvostručen u odnosu na ranije godine. Više od 14 posto stanovništva BiH sada je starije od 65 godina, što znači da BiH postaje zemlja staraca. Prema nekim pokazateljima, udio stare populacije do 2025. godine će se povećati gotovo za 20% u odnosu na ranije godine. Stanju u kojem se nalazi bh. društvo uvelike doprinosi ekonomska situacija, zbog čega se mladi parovi za brak odlučuju u kasnijim godinama života, nakon osiguravanja životnih pitanja. Dječji dodatak, rodiljske naknade, dopusti i drugi čimbenici koji su aktualni problem roditelja u BiH predstavljaju prepreku budućim roditeljima za prvo dijete. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, bračni partneri se za prvo dijete odlučuju tek s 26 ili 27 godina. Sociologe ne čudi ovakva demografska slika u BiH te smatraju kako su financije u današnjem vremenu glavni čimbenik “bijele kuge”. Veliki broj mladih obitelji upravo zbog financija napušta BiH u potrazi za egzistencijom. Ako država želi zadržati mlade ljude koji će ovdje ostati, zasnivati obitelji i stvarati domove, mora im se pružiti mnogo više. Nema posla, nema ni budućnosti u BiH - mišljenje je mnogih mladih parova. •