Krajem prošle godine objavljen je frapantan podatak kako samo 16,5 posto stanovnika Srbije ima svoje zube, a čak 700.000 ljudi nema ni jedan zub. Upućeni kažu kako je više razloga za to, od kojih je prvi - financijske prirode. Stomatološke usluge su lako dostupne, ali samo u privatnom sektoru, gdje ih pacijent plaća iz svog džepa unatoč činjenici da uredno plaća doprinose za zdravstvo. Statistike za BiH nema, kao što za većinu bolesti nemamo podatke, osobito za cijelu BiH. Javni zdravstveni sustav u BiH treba puno više pružati svojim građanima i biti im dostupniji, što vrijedi i za stomatološku praksu. Zakon kaže jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Nezadovoljni građani pričaju da na termine u javnim ustanovama čekaju po mjesec dana, a da ih često ne mogu dočekati pa se ipak odlučuju za popravak zuba privatno. Usluga je znatno skuplja, ali zato termin oni kojima treba neka od stomatoloških usluga dogovaraju kada žele. Svake godine nakon sistematskih pregleda u školama kao najzastupljeniji problem ističe se karijes kod djece.
Hrvatska četvrta u Europi
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 3,5 milijardi ljudi pati od oralnih bolesti, bez ikakvog značajnog poboljšanja stanja između 1990. i 2017. godine. Neliječeni karijes trajnih zuba prema oboljenjima pojedinačno jedno je od najzastupljenijih kroničnih nezaraznih oboljenja na svijetu s 2,3 milijarde oboljelih. Teška parodontalna bolest - glavni uzrok potpunog gubitka zuba, prema procjenama, registrirana je kod 267 milijuna (najviše starijih) ljudi. Karcinomi usana i usne šupljine su među 15 najčešćih karcinoma u svijetu, s više od 500.000 slučajeva i gotovo 180.000 smrtnih slučajeva svake godine. U dijelovima jugoistočne Azije i Zapadne pacifičke regije oni su vodeći uzrok smrti povezanih s rakom među muškarcima. Podnošenje tereta oralnih bolesti pokazuje značajne nejednakosti, nerazmjerno pogađajući marginalizirane populacije i one nižeg ekonomskog statusa. Nejednakosti su prisutne jednako kao i kod ostalih nezaraznih bolesti, tijekom cijelog života i među populacijama u zemljama s niskim, srednjim i visokim dohotkom. S ograničenim resursima za prevenciju i kontrolu, zemlje s niskim i srednjim dohotkom suočavaju se s najvećim teretom oralnih bolesti. Pixsell je izradio infografiku “Gdje ima najviše stomatologa?”. Infografika prikazuje broj stomatologa na 10.000 stanovnika. Na prvom mjestu nalazi se Švedska s 18 stomatologa na 10.000 stanovnika. Na drugom mjestu je Bugarska sa 16 stomatologa, na trećem Latvija s njih 14, dok Hrvatska zauzima četvrto mjesto s 14 stomatologa na 10.000 stanovnika. BiH je i po ovom pitanju među najlošijima u Europi. I dok Švedska ima 18 stomatologa na deset tisuća stanovnika, BiH ih ima šest puta manje - samo tri. Ipak nismo najlošiji.
Oralno zdravlje
U susjednoj Srbiji samo su dva stomatologa na 10.000 stanovnika, dok je najlošije stanje u Crnoj Gori - samo jedan stomatolog na 10.000 stanovnika.
Karijes, i dalje najčešća bolest zuba od koje pate čak 6,3 milijarde ljudi na svijetu ili gotovo 80% svjetske populacije, još uvijek zauzima neslavno prvo mjesto među najraširenijim bolestima u svijetu. Razlog je ovakve raširenosti u tome što se liječe posljedice, a ne sprječava nastanak bolesti. U razvijenim zemljama svijeta prevalencija karijesa se smanjuje zbog bolje organizacije dentalne zdravstvene zaštite, dostupnosti fluoridnih pripravaka, poboljšanja oralne higijene i bolje svijesti o nastanku karijesa. Zapadne i sjeverne europske zemlje bilježe trend smanjenja karijesa, dok je u državama istočne i središnje Europe karijes i dalje javnozdravstveni problem. U FBiH se svake godine registrira oko 500.000 bolesti i stanja u stomatološkoj djelatnosti u javnom sektoru. Vodeća oboljenja, stanja registrirana u stomatološkoj djelatnosti u FBiH u 2021. su zubni karijes, oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva te dentofacijalne anomalije, uključujući i malokluzije. Stopa na 10.000 stanovnika za zubni karijes iznosi 820, za oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva 648, dentofacijalne anomalije, uključujući i malokluzije, 330, za druge poremećaje zuba i potpornih struktura 167 te gingivitis i parodontalna oboljenja 161. Zaposlenice Doma zdravlja “Mustafa Šehović” u Tuzli, logopedica dr. sc. Jasmina Klebić i doktorica dentalne medicine Amila Srabović, provele su ispitivanje o oralno-higijenskim navikama djece tipičnog razvoja i djece s usporenim razvojem govora na području TŽ-a, a podaci su zabrinjavajući. - Uočeno je da najveći postotak ispitanika posjećuje stomatologa samo po potrebi, dok veliki postotak njih ne posjećuje stomatologa nikako. Kada se obje skupine uzmu u obzir, prvi stomatološki pregled obavljen je kod 53,8 posto ispitanika, dok 46,3 posto njih nisu posjetili stomatologa, što je svakako poražavajući podatak - kazala je dr. Srabović. Redovita oralna higijena predstavlja ključni aspekt u održavanju oralnog zdravlja, kao i općeg zdravlja organizma. Nedostatak pravilne oralne higijene dovodi do porasta incidencije oralnih bolesti, pri čemu karijes čini 60 - 90% (ovisno o regiji) svih problema. Izravno je vezana uz razvoj ozbiljnih sistemskih oboljenja. Primjer su pacijenti s parodontalnim oboljenjem jer imaju i do 30% veći rizik od srčanih oboljenja. Rizik od dijabetesa tipa 2 povećan je i do 2 puta kod pacijenata s težim oblikom parodontitisa. Oralno zdravlje u BiH postaje sve važnija tema. U posljednjih nekoliko godina primijete se veliki napori za podizanje svijesti stanovništva. Samo 30 - 40% odraslih redovito posjećuje stomatologa. Svi ostali posjete ga tek kada imaju simptome. •