Šamac se nalazi na desnoj strani rijeke Save. Osim Save, pored njega protječe i rijeka Bosna, gdje joj je i ušće. Nekada su to bile njegove glavne turističke odrednice, a danas je Šamac uglavnom sinonim za stradanje od poplava i područje koje je nakon ratnih stradanja promijenilo demografsku sliku, a time i svoju posebnost (čitaj ljepotu), piše Večernji list BiH.
Bošnjaci i Hrvati su protjerani sa svojih ognjišta, a na koja su iz drugih dijelova BiH useljene tisuće bosanskih Srba. - U cijeloj BiH teško je naći općinu kojoj su toliko ‘ubili’ dušu jer je općina ‘oslobođena’ od Hrvata i Bošnjaka, kaže Željko Brandić u opisivanju svojeg rodnog kraja iz kojeg je i sam trbuhom za kruhom krenuo prema Zapadu. Općina u kojoj je 1992. živjelo 17.000 Hrvata, danas je svedena na broj od oko 500 povratnika, uglavnom osoba treće životne dobi u pet sela župe Hrvatska Tišina.
Rat, poplava…
Šamac je poznat i po političarima. Sulejman Tihić je bio ugledni odvjetnik u Bosanskom Šamcu. U Šamcu je rođen i Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva neovisne BiH, te Zoran Đinđić, bivši predsjednik Vlade Republike Srbije. Danas su međunacionalni odnosi u tom mjestu, smatraju u općinskoj upravi, dobri, no ekonomska situacija i nezaposlenost te problemi nastali uslijed poplave, od čega se mjesto još oporavlja, diktiraju život na tom posavskom području gdje djeluje i župa Presvetog Srca Isusova koju s puno entuzijazma vodi vlč. Josip Janjić. Župnik Janjić svoju župu nije napuštao niti tijekom dramatičnih trenutaka poplave, gdje se razina vode bila podigla više od od 2,5 m i potopila crkvu i sve prateće objekte. –Iako su me zvali, odlučio sam ostati i podnositi isto što podnosi i ovaj narod. Na neki način bih se osjećao kukavicom da sam izbjegao na sigurno. Jednostavno sam to prihvatio i osjećam se sretnim što sam tako postupio. Lijepo je da se čovjek, nakon svega što smo preživjeli, može na neki način osjećati i sretnim”, kaže župnik Janjić. Novije matične knjige sačuvane su jer su bile na katu. Ono što je pisano kemijskom olovkom, puno bolje se sačuvalo. Brojne knjige ipak je morao baciti.
Nezavidan povratak
Povratak je bolna tema tog posavskog kraja. Činjenice govore same po sebi, a one potvrđuju da nema povratka mladih obitelji, nema djece, obnovljeni domovi su mjesta okupljanja osoba treće životne dobi. Ne čudi stoga što je u Šamcu utemeljena i Udruga “Treća dob” koja bi trebala biti na usluzi takvim osobama, osobito nepokretnim i onima kojima treba zdravstvena skrb.
- Pokušavamo koliko možemo udahnuti život na ovo područje koje opterećuju brojni problemi povratka. Općina Šamac je u proračunu i ove godine na poziciji za povratak izdvojila 50.000 KM, kaže dopredsjednik Skupštine Đuro Ivanović. Objašnjava da će sredstva moći koristiti isključivo povratnici koji do sada nisu koristili nikakvu vrstu pomoći, misleći na višu razinu vlasti. - Ta će sredstva povratnici koristiti za sitnije intervencije na svojim domovima. Ivanović očekuje da će u ovoj godini biti više razumijevanja za goleme povratničke probleme općine Šamac.